Pad industrije u Njemačkoj i Italiji povukao i Hrvatsku

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za četvrti kvartal prema kojoj je zabilježen rast od 2,3 posto godišnje, što implicira prosječnu stopu rasta od 2,6 posto u 2018. godini.

Detaljniji pogled pokazuje značajne razlike u kretanjima pojedinih komponenti rasta koje odražavaju prvi negativan učinak nepovoljnih kretanja u našem vanjskom okruženju na izvedbu domaće ekonomije. Naime, već proteklih osam mjeseci prisutan je trend pada sentiment indikatora naših vodećih trgovinskih partnera Njemačke i Italije. PMI indikator prerađivačkog sektora Italije u prosincu je pao ispod kritične razine od 50 bodova, dok se isti indikator za Njemačku spustio ispod te razine u siječnju što upućuje na negativnu izvedbu prerađivačke industrije obje ekonomije u sljedećem razdoblju. Na nepovoljna kretanja u tim zemljama upozorila je i Europska komisija u sklopu svojih Zimskih projekcija gdje je revidirala ovogodišnju očekivanu stopu rasta Italije sa 1,2 posto godišnje na samo 0,2 posto, dok je očekivana stopa rasta Njemačke revidirana sa 1,8 na 1,1 posto.

Dok je Italija već tehnički ušla u recesiju zbog dva uzastopna pada BDP-a na kvartalnoj razini, intenzitet pada sentiment indikatora i tvorničkih narudžbi u Njemačkoj usporediv je s kretanjima u prethodnim recesijama. Korekciju je počela bilježiti i domaća potražnja sa snažnim padom trgovine na malo u prosincu, što je potencijalno prvi indikator opreza stanovništva kod odluke o potrošnji.

S obzirom na to da je gotovo 30 posto domaćeg izvoza usmjereno prema ove dvije ekonomije, negativne implikacije na domaću proizvodnju i izvoz ne dolaze kao iznenađenje. Nakon prosječne stagnacije u prva tri tromjesečja, domaća je industrijska proizvodnja pala za 3,3 posto godišnje u četvrtom tromjesečju 2018. godine. Preliminarna objava podataka o BDP-u pokazuje kako je izvoz roba zabilježio skroman rast od samo 0,3 posto godišnje u četvrtom tromjesečju. Istodobno, snažna domaća potražnja rezultirala je rastom uvoza roba od 9,0 posto godišnje. Relativno snažan rast izvoza usluga od oko 3,0 posto godišnje tako nije bio dovoljan da kompenzira visok deficit robne razmjene pa je ukupni neto izvoz ostvario visoko negativnu kontribuciju rastu od -2,6 postotnih bodova.

Najveći pozitivan doprinos rastu u četvrtom kvartalu je tako pristigao od privatne potrošnje koja je porasla za 3,5 posto, nošena rastom zaposlenosti i plaća, ali i snažnom izvedbom turizma. Državna potrošnja ostvarila je rast od 2,3 posto godišnje, što je ispod prosjeka rasta potrošnje od 3,1 posto godišnje u prva tri tromjesečja. Istodobno, rast investicija je pozitivno iznenadio povećanjem od 6,1 posto godišnje (u odnosu na prosječan rast od 3,5 posto u prva tri tromjesečja), a što velikim dijelom možemo pripisati učinku niske baze iz prethodne godine.

Očekujemo da će se nepovoljna kretanja u domaćem industrijskom i izvoznom sektoru nastaviti zbog daljnje deterioracije ekonomske izvedbe vodećih trgovinskih partnera dok će snažna privatna potrošnja generirati solidnu stopu rasta uvoza, što će u konačnici povećati deficit robne razmjene u kratkom roku. Smatramo kako će turizam nastaviti s rastom, ali po nešto nižim stopama zbog učinka visoke baze, povećane konkurencije na Mediteranu te očekivano smanjene sklonosti potrošnji na našim vodećim emitivnim tržištima kao posljedice narušenog sentimenta i nižeg rasta.

Smatramo kako će trenutna razina pogoršanja ekonomskih indikatora na ključnim emitivnim tržištima imati tek umjeren negativan učinak na turističku izvedbu jer još uvijek ne očekujemo značajnije suzdržavanje stanovništva od potrošnje. Ipak, navedeno je jedan od ključnih rizika izvedbe domaće ekonomije u slučaju značajnijih tržišnih poremećaja ili prolongiranja oporavka rasta s aktualnih razina.

Domaći ekonomski rast će tako prije svega biti nošen privatnom potrošnjom zbog poreznog rasterećenja dohotka, nižih stopa PDV-a na određene proizvode te nedavnih poboljšanja na tržištu rada. Investicije u javnom i privatnom sektoru također bi trebale nastaviti bilježiti pozitivnu izvedbu zbog snažnije apsorpcije sredstava iz fondova EU, solidnih zarada kompanija u prethodnim godinama i isto tako niskih kamatnih stopa. Uzimajući u obzir sve navedeno, snizili smo naša očekivanja rasta u tekućoj godini na 2,4 posto čime smo blago ispod tržišnog konsenzusa koji očekuje rast od 2,7 posto, što je ujedno i projekcija Europske komisije.