Novca i tehnologije ima, potreban je samo angažman svih dionika energetskog sektora

Aljoša Pleić više od dvadeset godina radi u energetici i predsjednik je Udruženja obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Marko Kičin, jedan od organizatora Green Energy Faira i voditelj odjela baterijskih spremnika u AleDo Techu, u energetiku je došao nakon više od osam godina u autoindustriji, odakle je donio naviku brzog razvoja i brzog odlučivanja. Uoči ovogodišnjeg Green Energy Faira, koji krajem listopada u Zagreb ponovno dovodi proizvođače, investitore i donositelje odluka iz cijele regije, razgovarali smos njima o tome gdje je Hrvatska danas i što je koči da iskoristi svoj potencijal.

Marko Kičin

Energetika je posljednjih godina postala jedna od najvažnijih gospodarskih i geopolitičkih tema. Gdje je Hrvatska danas i koristimo li dovoljno svoj potencijal?

A.P.: Energetika je osnova cijelog gospodarstva, a tek u novije vrijeme shvaćamo važnost korištenja vlastitih izvora energije i učinkovitog korištenja. Dio svojih potencijala smo iskoristili značajno, poput vodnih, ali vjetar i sunce još možemo i moramo značajno više koristiti. Napredak postoji zadnjih godina, pogotovo kod industrije koji su osjetili značajan rast cijena EE i okrenuli se solarima, baterijama i učinkovitosti. Vjerujem kako ćemo potencijal sve više koristiti u godinama koje dolaze.

M.K.: Hrvatska ima odlične prirodne preduvjete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali smatram da ih još uvijek ne koristimo dovoljno. U posljednjih nekoliko godina vidljiv je velik pomak, posebno u području solarne energije, no još uvijek imamo previše prepreka koje usporavaju realizaciju projekata.Iz vlastitog iskustva mogu reći da danas nije problem pronaći investitora, kvalitetnu tehnologiju ili izvođača. Problem često nastaje kada projekt uđe u administrativne postupke, gdje se rokovi mogu značajno produžiti. Smatram da Hrvatska ima sve preduvjete za puno brži razvoj energetskog sektora, ali moramo stvoriti okruženje u kojem se dobre investicije mogu realizirati u razumnim rokovima.

Hrvatska sve više ulaže u solarne i vjetroelektrane. Može li naša elektroenergetska mreža pratiti takav razvoj?

A.P.: To je distribuirana proizvodnja, kao što je i potrošnja. Sa povećanim udjelom električnih vozila u prometu, sama potrošnja električne energije će rasti kroz cijelu Hrvatsku i samim tim rasteretiti mrežu koja i u ovom trenutku nije opterećena, pogotovo prijenosni kapaciteti koji su nužni za velike solarne i vjetroelektrane.

M.K.:Elektroenergetska mreža danas je jedno od najvećih ograničenja daljnjeg razvoja obnovljivih izvora. Nekada smo imali nekoliko velikih elektrana, a danas sve više malih proizvođača koji predaju energiju u mrežu. Takav sustav zahtijeva potpuno drukčiji pristup. Bez ozbiljnih ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju mreže nećemo moći iskoristiti puni potencijal obnovljivih izvora.

Jesu li baterijski sustavi za pohranu energije sljedeća velika investicijska prilika

u energetici?

A.P. Ne, to je nužnost već danas. Ne postoji danas ozbiljan projekt koji nema u planu baterijsku pohranu. Pogledajmo samo neke zemlje u okruženju koje su sa baterijskom pohranom napravili značajan iskorak i kao rezulutat, imaju stabilnije cijene i samu mrežu.

M.K.: Apsolutno. Baterijski sustavi danas prolaze razvoj sličan onome koji su solarne elektrane prolazile prije desetak godina. Tehnologija postaje sve pristupačnija, a potreba za pohranom energije kontinuirano raste. Ono što je posebno zanimljivo jest da baterije više nisu samo dodatak solarnim elektranama, nego mogu biti i samostalna investicija s vlastitim poslovnim modelom.

Često se govori o energetskoj neovisnosti Hrvatske. Koliko je ona realna i što je potrebno da joj se približimo?

A.P.:Nije cilj postati otok ili u cijelosti neovisan, dio smo jedinstvenog tržišta EU, a povezani smo i sa susjednim zemljamasa najvećim brojem prekograničnih kapaciteta, te mi moramo kao zemlja koristiti naše potencijale, a ne plaćati tuđi vjetar ili solar. To imamo kući.

M.K.: Potpuna energetska neovisnost nije nužno ni realan ni ekonomski optimalan cilj, posebno unutar povezanog europskog tržišta. No Hrvatska svakakomože značajno smanjiti ovisnost o uvozu energije. Za to su nam potrebna ulaganja u domaću proizvodnju, modernizaciju mreže i pohranu energije. Jednako je važno osigurati hrvatskoj industriji stabilnu opskrbu energijom po konkurentnim cijenama.

Je li najveći problem hrvatske energetike danas nedostatak novca, tehnologije ili političke i administrativne odlučnosti?

A.P. Dokazano je već kroz zadnjih 20 godina, samo od kada se ja bavim energetikom, interes investitora je ogroman, a tehnologija je dostupna. Tako da odgovor leži u posljednjem dijelu pitanja, no na tome se radi intezivno i značajan napredak u komunikaciji i koordinaciji sa državnim tijelima donosi i rezultate. Može li to bolje, može i mora. Kao predsjednik HGK OIE udruženja, nastavljamo pozitivno zagovarati rješenja i zakonodavne izmjene koja će omogućiti jednostavniju i bržu implementaciju OIE kapaciteta.

M.K: Smatram da su najveći problem administrativna složenost i sporost donošenja odluka. Kapital i tehnologija postoje, ali projekti se često razvijaju godinama.Više od osam godina proveo sam u autoindustriji, gdje sam naučio koliko su brzina razvoja i donošenja odluka važni. Naravno, energetika je drukčija industrija, ali vjerujem da možemo puno naučiti od tehnološkog sektora.

Krajem listopada Zagreb ponovno postaje središte energetskih rasprava kroz Green Energy Fair. Što želite postići ovogodišnjim izdanjem i što posjetitelji moguočekivati?

A.P: GEF je odgovor na većinu tema o kojima ovdje razgovaramo.Interes je ogroman od strane proizvođača, investitora, ali najvažnije od korisnika, industrije i građana. Ovakav događaj i sve što ćemo na njemu vidit i poslušat je upravo ono što je u Hrvatskoj nedostajalo. Kako djelujemo i u regiji, vidljivo je GEF prerastao u regionalni događaj.

M.K.: Cilj nam je da Green Energy Fair postane središnje mjesto susreta energetske i tehnološke industrije u ovom dijelu Europe. Ove godine napravili smo velik iskorak, kako u broju i kvaliteti izlagača, tako i u sadržaju konferencijskog programa. Želimo pokazati da energetika nije samo pitanje solarnih elektrana, već tema koja izravno utječe na gospodarstvo, industriju i našu svakodnevicu. Zato smo okupili vodeće stručnjake, poduzetnike i donositelje odluka kako bismo otvorili konkretne rasprave o budućnosti energetike, nuklearnoj energiji, baterijskim sustavima i elektromobilnosti.

Za kraj, kako zamišljate hrvatsku energetiku za deset godina?

A.P: Pametna i dominantno obnovljiva! Za to imamo sve uvjete.

M.K. Vjerujem da ćemo imati znatno veći udio obnovljivih izvora, moderniju elektroenergetsku mrežu i puno više baterijskih sustava. No posebno bih volio da Hrvatska ne bude samo korisnik tehnologija razvijenih u inozemstvu, nego i država u kojoj se razvijaju vlastita tehnološka rješenja. Imamo kvalitetne inženjere i poduzetnike, samo im trebamo omogućiti da svoj potencijal ostvare upravo ovdje.