Piše Ivica Brkljača

Neto imovina Hrvata u posljednjih 18 godina se učetverostručila, najbogatiji su Švicarci

Udio populacije koja ulazi u srednju i višu srednju klasu kontinuirano raste
Ilustracija, Cvjetni trg u Zagrebu
 Goran Mehkek / CROPIX

Ekonomski lab

Druga najveća švicarska banka, Credit Suisse, prošli mjesec objavila je novo sveobuhvatno izvješće o bogatstvu kućanstava širom svijeta u kojem stoji kako je globalno bogatstvo u posljednjih 12 mjeseci (promatrano do sredine 2018.) poraslo za 4,6%, na 317 bilijuna dolara.

To je osjetno brže od stope rasta stanovništva, stoga je prosjek neto vrijednosti bogatstva po odrasloj osobi u 2017. iznosio rekordnih 61.300 dolara.

Izvješće donosi pregršt zanimljivih podataka, a neke od njih prikazujemo u nastavku.

Metodologija

Uvodno, nekoliko metodoloških napomena: i) neto vrijednost ili “bogatstvo” definira se kao zbroj vrijednosti financijske i realne imovine (nekretnine) u vlasništvu kućanstava, umanjeno za dugove, ii) podaci ne uključuju imovinu u vlasništvu djece već samo imovinu odraslih osoba starijih od 20 godina, a takvih je u svijetu danas 5 milijardi, iii) vrijednost financijske imovine uključuje štednju u privatnim mirovinskim fondovima, iv) ljudski kapital nije uključen, kao ni imovina i dugovi u vlasništvu države, v) vrijednosti su iskazane u američkim dolarima (USD).

Krenimo od “vrha” i nejednakosti u raspodjeli bogatstva. U izvješću se navodi kako je u razdoblju 2000. - 2008. udio neto imovine 1% najbogatijih ljudi u ukupnom svjetskom bogatstvu značajno opao, ali u godinama nakon svjetske financijske krize njihov udio ponovno raste. U 2018. 1% najbogatijih je posjedovao čak 47% ukupnog svjetskog bogatstva.

No, treba naglasiti kako je taj udio značajno različit od zemlje do zemlje: dok u Rusiji, Indiji ili Brazilu 1% najbogatijih drži oko polovice ukupnog bogatstva u zemlji, u Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji ili Francuskoj taj se udio kreće ispod 25% (slika 1).

Udio najbogatijih, posto svjetskog bogatstva

Što se tiče broja dolarskih milijunaša, njih je u svijetu danas više od 42 milijuna odnosno 2,3 milijuna više nego u 2017. Uvjerljivo ih je najviše u SAD-u, a na drugo mjesto popela se Kina sa 3,5 milijuna milijunaša (što je vrlo zanimljivo i indikativno jer ih je do prije samo deset godina bilo četiri puta manje nego u Japanu, Francuskoj ili Njemačkoj).

Broj dolarskih milijunaša, postotak od ukupnog broja

Rast svjetskog bogatstva u godinama prije krize bio je inkluzivan, snažan i široko geografski rasprostranjen. U razdoblju 2000. - 2007. prosječno svjetsko bogatstvo po odrasloj osobi raslo je stopama od 8% godišnje, no medijan bogatstva rastao je po stopi od čak 14% godišnje. Drugim riječima, ne samo da je bogatstvo u svijetu raslo, već je donja (siromašnija) polovica stanovništva prolazila relativno bolje.

Velika kriza dovela je do pada ukupnog svjetskog bogatstva u 2008. i promjene trenda. Iako se u godinama nakon krize rast bogatstva nastavio, struktura tog rasta značajno se promijenila: stope rasta bile su niže, rast više nije bio tako globalno rasprostranjen, a s obzirom na to da je rast financijske imovine nadmašivao rast realne imovine - čime su oni najbogatiji najviše profitirali - rezultat je bio porast nejednakosti u cijelome svijetu. Iako je prosjek porastao, medijan neto vrijednost bogatstva ostao je otprilike na istim razinama na kojima je bio prije 10 godina.

Godišnja promjena ukupnog bogatstva, 2000. - 2018.

Trend u raspodjeli

Ipak, s obzirom na to da su se u posljednje dvije godine uravnotežile stope rasta financijske i realne imovine, ponovno je vidljiv blagi pad nejednakosti u raspodjeli bogatstva pa veseli vidjeti kako današnji obrazac rasta počinje nalikovati onomu prije Velike krize.

Kada promotrimo cjelokupnu svjetsku populaciju odraslih i trend u raspodjeli bogatstva od početka stoljeća (slika 4.), vidimo kako se udio onih s neto imovinom manjom od 10 tisuća dolara smanjuje: dok je u 2000. čak 80% odraslog stanovništva posjedovalo neto imovinu manju od 10 tisuća dolara, danas je takvih 64%. Ipak, valja imati na umu kako tih 3,2 milijarde ljudi posjeduje tek 1,9% ukupnog svjetskog bogatstva.

Udio srednje klase tj. onih s neto imovinom između 10 tisuća i 100 tisuća dolara, porastao je s 14% u 2000. na današnjih 27%. Viša srednja klasa tj. oni s neto imovinom između 100 tisuća i milijun dolara, također je osjetno rasla te danas otprilike svaka deseta osoba odrasla osoba u svijetu spada u ovu kategoriju.

Raspodjela bogatstva u 21. stoljeću: postotni udio odraslih u različitim nivoima bogatstva

Zemlje u razvoju zauzimaju sve veći udio u globalnom bogatstvu: dok je 2000. taj udio bio svega 10%, danas zemlje u razvoju posjeduju 24% ukupnog svjetskog bogatstva. Analitičari predviđaju nastavak povećanja tog udjela za oko pola postotnog boda godišnje.

Kada pak govorimo o najbogatijim zemljama tj. onima čiji građani posjeduju najveću neto imovinu, u tablici 1 možemo vidjeti top 10 zemalja po prosjeku i medijanu bogatstva odraslih osoba. S obzirom da manji broj vrlo bogatih osoba može „iskriviti“ prosječnu vrijednost, medijan nam pruža potpuniju sliku o samoj razdiobi i nejednakostima u raspodjeli bogatstva u pojedinoj zemlji.

Tako možemo vidjeti da je s 530 tisuća američkih dolara prosječne vrijednosti neto imovine odrasle osobe, Švicarska uvjerljivo na prvom mjestu, a slijede je Australija s 411 tisuća dolara i SAD s gotovo 404 tisuće dolara. No, kada promotrimo ljestvicu poretka po visini medijana, vidimo kako su se Švicarska i Australija zamijenile za mjesta, a SAD-a pak uopće nema među top deset zemalja (jer se s medijanom bogatstva od 61.667 dolara u 2018. nalazi tek na 19. mjestu poretka ove ljestvice).

Hrvatska, s prosjekom bogatstva od 36 tisuća dolara po odrasloj osobi, nalazi se na 45. mjestu od 138 zemalja obuhvaćenih ovim istraživanjem. S medijalnim bogatstvom od 17 tisuća dolara po odrasloj osobi, što je pak četiri puta veće od svjetskog medijana, nalazimo se na 37. mjestu u svijetu.

U tablici možemo vidjeti kako su od 2000. do danas, i prosjek i medijan bogatstva po odrasloj osobi u Hrvatskoj rasli brže nego u svijetu ili Europi u istom razdoblju. Zahvaljujući otprilike podjednakom doprinosu rasta vrijednosti financijske i nefinancijske imovine (nekretnina), prosječni odrasli Hrvat tako je oko 4 puta bogatiji danas (promatrano u nominalnim iznosima) nego prije 18 godina.

Smanjenje nejednakosti

U tablici je također vidljivo kako je u ovom stoljeću medijan bogatstva i u Europi i u svijetu rastao relativno brže od prosjeka, što znači da se razlike u nejednakosti u raspodjeli bogatstva, iako još uvijek velike, na globalnoj razini – smanjuju.

Zaključno možemo ponoviti glavne nalaze iz ovog istraživanja:

Globalno bogatstvo, kada se isključe kratkoročne valutne fluktuacije, poraslo je svake godine u ovom stoljeću osim u 2008.

U razdoblju 2000. - 2007. rast svjetskog bogatstva bio je inkluzivan, snažan i široko geografski rasprostranjen; došlo je do pada nejednakosti, a medijan bogatstva po odrasloj osobi više je nego udvostručen (s $1.490 u 2000. na $3.940 u 2008.). U razdoblju 2009.-2016. rast je sporiji i nije inkluzivan; udio 1% najbogatijih u ukupnom bogatstvu raste, a medijan stagnira ili blago pada. Ipak, u posljednje dvije godine trend se okreće i sadašnji rast ponovno nalikuje onome prije Velike krize.

Otprilike 3,2 mlrd. ljudi ili 64% odrasle populacije, posjeduje tek 1,9% ukupnog svjetskog bogatstva. Udio populacije koja spada u srednju i višu srednju klasu kontinuirano raste.

Vrijednost prosječne neto imovine odraslog Hrvata, promatrano u nominalnim iznosima i iskazano u američkim dolarima, četiri je puta veća danas nego prije 18 godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:53