Nenamjenski gotovinski krediti - rizik za banke i stanovništvo

Na samom kraju prošlog mjeseca Hrvatska narodna banka objavila je Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima. Time su se bankama preporučili oprezniji uvjeti novoga gotovinskog nenamjenskog kreditiranja, posebno onoga s duljim rokovima dospijeća (jednakim ili većim od 60 mjeseci), a potrošače se potiče na razboritost pri zaduživanju. Takva preporuka je korak koji prethodi i nekoj konkretnijoj ograničavajućoj mjeri za banke. Kakvi se trendovi prepoznaju kod kredita, a koji potiču središnju banku na djelovanje?

Protekle dvije godine najveći doprinos zaduživanju kućanstava kod kreditnih institucija (prvenstveno banaka) dali su gotovinski nenamjenski krediti. Gledajući u brojkama, krajem prošle godine stanovništvo je kod poslovnih banaka bilo zaduženo 124,5 milijardi kuna. To je za 5,45 milijardi kuna, odnosno 4,6% više nego godinu prije, od čega se 4,76 milijardi kuna (rast od 11,1%) odnosi na povećanje gotovinskih nenamjenskih kredita. Najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s rokovima dospijeća od deset godina.

Pod utjecajem takve dinamike, rekordnu razinu dosegnuli su zaduženost kućanstava (od već spomenutih 124,5 milijardi kuna) te udio gotovinskih kredita u ukupnom kreditnom zaduženju sektora stanovništva (oko 38%). Naime, u odnosu na kraj 2010. godine, kada su iznosili 33,7 milijardi kuna, gotovinski nenamjenski krediti premašili su 47,7 milijardi kuna krajem 2018. godine. To predstavlja porast za 14 milijardi kuna, odnosno za više od 41%. Pritom je važno naglasiti da su u tom promatranom vremenu svi ostali oblici kredita stanovništvu (stambeni, prekoračenja po računima, krediti po kreditnim karticama, hipotekarni krediti, krediti za automobile, potrošački krediti...) zabilježili pad, odnosno smanjili su svoju vrijednost.

Kvaliteta otplate gotovinskih nenamjenskih kredita poboljšava se već nekoliko godina. Od kraja 2014. godine smanjio se udio teško naplativih i nenaplativih gotovinskih nenamjenskih kredita u ukupnom iznosu gotovinskih nenamjenskih kredita, s oko 10% na oko 6%. Takav trend sugerira da je kvaliteta ove vrste kredita relativno visoka. Međutim, zbog brzog rasta vrijednosti gotovinskih nenamjenskih kredita, njihov udio u ukupnom iznosu teško naplativih i nenaplativih kredita sektora stanovništva, porastao je pred kraj prošle godine na preko 31%, odnosno na rekordno visoke razine. Za usporedbu, udio nenaplativih kredita u ukupnom iznosu nenaplativih kredita sektora stanovništva od 2010. do 2017. godine zadržavao se u rasponu 25-28%, da bi u 2018. godini osjetno porastao, na iznad 30%.

Zbog naglog rasta iznosa nenamjenskih kredita, rastu i potencijalni rizici, jer ti krediti nisu pravi potrošački krediti, već mogući supstitut za, primjerice, stambene kredite. Naime, banke nude gotovinske kredite s brzim obradama te iznosima i do 300.000 kuna, a pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže kriterije nego u slučaju stambenih kredita. Dodatno, nenamjenski krediti s duljim rokovima dospijeća (i do 10 godina), u prosjeku se odobravaju na veće iznose. Time se dešava da, u slučajevima kada potrošač nije sposoban za stambeni kredit istoga iznosa i ročnosti, banke odobravaju skuplji i za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit. Naime, kamatna stopa na novoodobrene gotovinske nenamjenske kredite kontinuirano je viša nego ona na stambene.

Posljedice brzog rasta nenamjenskih kredita mogle bi biti najvidljivije u slučaju nastavka usporavanja gospodarskog rasta, jer bi povećanje izloženosti banaka gotovinskim nenamjenskim kreditima bez zaloga vodilo povećavanju kreditnog rizika. Naime, usporavanje gospodarskog rasta koje bi bilo povezano i s drugim pogoršanim makroekonomskim kretanjima (smanjenjem proizvodnje i zaposlenosti, padom kupovne moći...), moglo bi utjecati na porast teško naplativih i nenaplativih kredita, a time i na gubitke banaka te slabljenje buduće potrošnje kućanstava.

Stoga je Hrvatska narodna banka već iznijela zahtjev bankama da u svoje interne postupke procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizaći iz gotovinskih nenamjenskih kredita. Provedbom takvog zahtjeva, odnosno pooštravanjem uvjeta novog kreditiranja, rast rizika u bankama može se usporiti. Međutim, ukoliko stanovništvo nije promišljeno pri zaduživanju, banke će i dalje prilagođavati svoju ponudu njihovoj potražnji. Stoga ne bi iznenadile odlučnije mjere Hrvatske narodne banke za zaustavljanje daljnjeg rasta nenamjenskih gotovinskih kredita.