Dnevni report Gojka Drljače

Nema dokaza da je strogi lockdown epidemiološki učinkovit, ali je zato jako skup

U Hrvatskoj je R broj počeo padati prije blokade
Krunoslav Capak, Alemka Markotić, Davor Božinović
 Damir Krajač / CROPIX

U Hrvatskoj je R broj počeo padati prije blokade; nema dokaza da je strogi lockdown epidemiološki učinkovit, ali je zato jako skup

Krenule su vrlo intrigante javne rasprave oko toga koliko su metode stroge epidemiološke blokade, koje su se na svjetskog razini počele označavati engleskom riječju lockdown, zapravo dobre za kontrolu širenja Covid-19 zaraze. Sve je više pobornika teze kako nema dovoljno dokaza kako je strogi lockdown bolji od mjera koje ne zaustavljaju javni život i poslovni život, ali inzistiraju na bitnim aspektima zaštite kao što su nošenje zaštitnih maski, socijalno distanciranje, higijena, ili fokus na zaštitu starijeg dijela populacije, pogotovo smještenih u domovima za starije. Pri tome je posebno zanimljivo kako i ljudi koji su vodili epidemiološku zaštitu u zapadnim naprednim zemljama danas govore kako je prema njihovom mišljenju strogi lockdown bio greška koju ne bi trebalo ponoviti. Norveška je, primjerice, bila jedna od zemalja koja je uz nepoznanice koje je donosio koronavirus aktivirala strogi lockdown, jer su se bojali da bi jedan zaraženi mogao zaraziti još dvoje ili troje ljudi te bi moglo doći do eksponencijalnog rasta. Pod utjecajem nepoznanica i utjecajnih istraživačkih centara, kao što je Imperial College London, Norveška i niz drugih europskih zemalja odlučili su se za strogu epidemiološku blokadu procijenivši da je zdravstveni rizik viši nego ekonomski. No, danas, nakon prikupljenih informacija i analiza, u Norveškoj su zaključili kako se virus širio sporije nego se mislilo te su shvatili kako im se dogodilo da se poznati R broj (objašnjenje R broja na dnu teksta) već spustio na 1,1 u trenutku primjene radikalnih mjera 12. ožujka. Drugim riječima, epidemija u Norveškoj je prije lockdowna prešla svoj vrhunac, a Norvežani su zaključali javni i poslovni život.

Camilla Stoletenberg, direktorica Norveške agencije za javno zdravlje, rekla je kako s obzirom na nova saznanja Norveška više neće ponavljati grešku potpunog lockdowna: „Ovo je važno priznati je u slučaju novog rasta broja zaraženih, odnosno drugog vala na zimu, morate biti brutalno iskreni o tome koliko je lockdown bio učinkovit“.

Inače, prema podacima Centra za matematičko modeliranje zaraznih bolesti pri Londoskoj školi higijene i tropske medicine mogu se naći podaci koji govore kako je vrlo sličan epidemiološki scenarij kao u Norveškoj dogodio i u Hrvatskoj. Naime, prema procjenama jednog od najuglednijih centara na svijetu koji se bavi zaraznim bolestima te okuplja multidisciplinarne grupe epidemiologa, matematičara, statističara i kliničara, ispada da je poznati R broj i u Hrvatskoj padao prije nego što je proglašen hrvatski lockdown.

Ispod možete vidjeti dva grafikona Centra koji se odnose na Hrvatsku. Prvi grafikon govori o broju dnevnih slučajeva Covid-19 zaraze u RH, a drugi donosi procjenu pada/rasta tzv. R broja u RH koji otkriva da li se širenje zaraze počelo ubrzavati ili usporavati. Taj drugi grafikon otkriva kako je na kraju ožujka R u Hrvatskoj bio jedva iznad 1, da bi čak pao ispod 1 do 27. travnja. Ako je u puni lockdown u Hrvatskoj nastupio u drugom dijelu ožujka, onda kasniji rast R broja ne ukazuje na učinkovitost punog lockdowna nego upravo suprotno; ukazuje kako bi možda čak učinkovitije bile selektivnije mjere kao što je obveza nošenja zaštitnih maski i higijena. U radnoj grupi Centra za matematičko modeliranje bila je i naša Petra Klepac, članica hrvatskog Znanstvenog savjeta, pa možemo pretpostaviti kako je Centar dobio vrlo dobio uvid u hrvatske statistike te da procjena o kretnju R broja nije utemeljen na krivim brojevima.

BD940D01

Treba znati kako ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alenka Markotić također sada govori kako treba znati da se virus širi kapljično, a ne respiratorno (aerosolom) te da morate biti neko vrijeme uz zaraženog kako bi se zarazili. Isto tako, i drugi odgovorni u Hrvatskoj po novom govore kako bi u slučaju drugog vala, ovisno o dostupnim podacima, priroda novog odgovora Hrvatske na koronavirus mogla biti drugačiji nego potpuni lockdown.

Dodajmo kako se sve veći fokus istraživača stavlja i na procjenu ukupnih troškova stroge epidemiološke politike odnosno lockdowna. Ola Anderssona , Pol Campos-Mercadeb, Fredrik Carlssonc, Florian Schneiderd, i Erik Wengströme s Lund sveučilišta napravili su analizu mogućih posljedica politike 'ostanka kod kuće' na individalno blagostanje Šveđana i došli su do rezultata kako bi jedan mjesec strogo lockdowna Švedsku koštao 9,1 posto mjesečnog BDP-a. Taj trošak prikazali su i kao 29.600 izgubljenih godina doživljenja prilagođenih za kvalitetu života, što prema njihovom tumačenju korespondira s 3.700 do 8.000 preminulih od Covid-19 zaraze. Drugim riječima, došli su do zaključka kako stroge epidemiološke politike lockdowna nisu troškovno učinkovite. Pri tome treba voditi računa kako njihov model ukazuje na to da stroge epidemiološke mjere postaju to skuplje što duže traju.

Koji je poučak za Hravtsku?

Ako uzmemo procjenu člana Znanstvenog savjeta da smo s dva tjedna ranije uvedene blokade spasili oko 480 života, ostaje pitanje koliki je bio trošak lockdowna, čak i ako zanemarimo mogućnost da je R broj bio u padu prije uvođenja strogih mjera. Kad bi uračunali u trošak lockdowna u Hrvatskoj pad BDP-a i direktne troškove kao što je pomoć vlade kompanijama, ispalo bi da je svaki spašeni život u dva tjedna koštao oko 50 milijuna kuna. Treba podsjetiti kako se inače Hrvatske suočava sa situacijama da država ne može naći milijuna-dva kuna kako bi se osigurao neki skupi lijek za teško bolesno dijete.

R ili reprodukcijski broj pokazuje kojom se brzinom bolest širi. Pokazuje broj ljudi na koje će jedan zaraženi prenijeti zarazu. Ospice, primjerice, imaju 15 što je vrlo visok R, a to znači da su izrazito zarazne. Sars-CoV-2, koji uzrokuje Covid-19 ima R broj oko 3. Kad R broj padne ispod 1, to znači da zaraza jenjava

Pregled dnevnog štiva:

Ritholz: Jesu li milenijalci najnesretnija generacija

Telegraph: Premijer se uspaničio zbog Covida-19 i uveo Britaniju u krizu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 16:11