Dramatično upozorenje

'Neće biti oporavka. Bit će socijalnih nereda. Bit će nasilja': Što Hrvatska mora učiniti?

Wallenberg europske donosioce političkih odluka upozorava i na to da ćemo imati 'izgubljenu generaciju'
Ilustracija
 AFP

„Neće biti oporavka. Bit će socijalnih nereda. Bit će nasilja. Bit će socijalno-ekonomskih posljedica; dramatična nezaposlenost. Građani će dramatično patiti: neki će umrijeti, drugi će biti očajni.“ Riječi su ovo jednog od vodećih švedskih industrijalaca Jacoba Wallenberga upućene europskim vladama koje su jedna za drugom zatvarale granice i blokirale ekonomske aktivnosti.

Wallenberg europske donosioce političkih odluka upozorava i na to da ćemo imati „izgubljenu generaciju“. Istodobno, u našoj poslovnoj zajednici postaje sve jasnije kako vladine mjere neće ublažiti strašni gospodarski pad koji čeka Hrvatsku ako blokada potraje samo dva do tri mjeseca. Što je dobar scenarij. Najgore je to što su već počele ideološke svađe, pa i potpuno destruktivna i bespotrebna prepucavanja sa sindikatima. Hrvatskoj treba set velikih i odlučnih mjera, a ne zbrčkani i teško provedeni mozaik mjerica koji će usput posvađati najvažnije dionike u društvu. Evo nekoliko prijedloga za raspravu o tome što bi se moglo učiniti:

Prvo, netko na stol javne rasprave hitno treba staviti ideju vlade nacionalnog jedinstva. Samo vlada nacionalnog jedinstva može osigurati koheziju nužnu za donošenje hrabrih odluka.

Drugo, hitno treba formirati nacionalni jamstveni fond u iznosu od najmanje 20-30 milijardi u kojem će država (Ministarstvo financija, HNB, HBOR, druge institucije s potencijalom) jamčiti za hitne beskamatne kredite poduzetnicima s počekom od 12 mjeseci koje će banke odobravati temeljem izjave u roku 24 sata bez birokratskih zavrzlama. Inzistirati na ulasku MMF-a i EIB-a u hrvatski jamstveni fond. Akcije fonda mora podržati i HNB. Banke, koje zbog moratorija moraju računati na smanjenje priljeva, će u ovoj situaciji biti sklone samo refinanciranju postojećih obveza, a treba osigurati i novo kreditiranje.

Treće, hitno pokrenuti diplomatsku akciju angažiranja što viših iznosa iz EU fondova koji će se koristiti za direktnu pomoć malim i srednjim poduzetnicima. Alokacija osigurana za Hrvatsku iz investicijskog plana Komisije za gospodarstvo i zdravstvo u obrani od COVID-19 zaraze od 1,16 milijardi eura je nedovoljna. Većina poduzetnika moći će isplatiti plaće za ožujak. Nerealno je uz nisku kapitaliziranost i razinu zaduženosti da će to moći ponoviti u travnju. Zamislite kako će u protivnom izgledati Hrvatska u kojoj će se pod mjerama karantene poduzetnici probijati do novca za financiranje kroz previše složene procedure.

Četvrto, hitno treba prihvatiti u potpunosti niz zahtjeva poslodavaca u dijelu koji neće izazvati kontraproduktivne polemike sa sindikatima vezane uz radno pravo. Fokus treba biti na što višim grantovima za isplatu plaća.

Peto, hitno uložiti milijardu kuna u modernizaciju načina kontrole širenja COVID-19 zaraze. S obzirom na to da se COVID-19 može vratiti najesen, čak i ako ga svladamo do ljeta, nećemo biti u poziciji još jednom zaustaviti Hrvatsku.

Treba se voditi primjerom Tajvana koji se protiv COVID-19 borio ulaganjima i znanjem i ciljanim karantenama, a ne općim blokadama i zaustavljanjem života. Kontrolirali su i testirali ogromni broj ljudi koji je stizao iz Kine, kupili su 44 milijuna kirurških maski i 1,9 milijuna specijalnih N95 maski te osigurali 1100 izolacijskih soba s negativnim pritiskom. Tajvan, zemlja s 24 milijuna stanovnika od kojih više stotina tisuća radi u Kini, danas ima ukupno oboljelih tek nešto više od 250 stanovnika, i samo dvoje umrlih. Za sve na koje se posumnjalo da bi mogli imati COVID-19 odmah su organizirali ekstremno strogu izolaciju, ali i izdašnu financijsku vladinu naknadu za tu izolaciju.

Rješenja svoje e-vlade iskoristili su za ravnopravnu distribuciju maski i sve potrebne medicinske opreme. Pokrenuli su vlastitu proizvodnju svega nužnog za zaštitu. Nije bilo mjera koje su po svojoj prirodi zaustavile bilo koji biznis, ali su zbog pada aktivnosti u, primjerice turizmu, osigurali potpore, kompenzacije i revitalizacijske fondove. Nemaju više restrikcija putovanja, zabranjeni su jedino dolasci iz inozemstva.

Šesto, vlada hitno treba predložiti lex specialis za borbu protiv posljedica COVID-19 zaraze, a ne djelovati kroz rascjepkane legislativne akcije.

Sedmo, hitno provesti mjere testiranja pravilno stratificiranog uzorka opće populacije u Hrvatskoj kako bi doznali točan postotak zaraženih koronavirusom. Na osnovu podatka o postotku zaraženih moramo donijeti odluku imaju li rigorozne mjere usporavanja širenja zaraze smisla ili bi ih trebalo redefinirati. Rizik gospodarskog kolapsa je prevelik te hitno moramo dobiti odgovor na pitanje. Cijena tisuću testova sigurno je daleko manja nego moguće posljedice krive odluke. Ako je postotak zaraženih u općoj populaciji i dalje nizak, onda epidemiološke mjere stručnog stožera imaju smisla. Ako je visok, nemaju smisla.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 11:07