Kako je moguće da globalna dionička tržišta cvatu dok gledamo ekonomski kolaps?

Uz opći ekonomski potop iznenađuje rast cijena na dioničkim tržištima. Države i kompanije prolaze kroz financijsku dramu, padaju proizvodnja i usluge, a od kraja veljače globalne dionice doživjele su skok od 23 posto. Taj rast cijena dionica prema FTSE Al-World indeksu značajnim dijelom poništio je početni veliki pad cijena dionica u tržišnoj panici nakon izbijanja COVID-19 pandemije. Analitičari se pitaju kako je moguće da gledamo krizu nalik Velikoj depresiji, a istodobno svjedočimo procvatu dioničkog tržišta. Ključno je pitanje je li moguće da su se dionička tržišta odvojila od realne ekonomije te više nemaju veze sa fundamentalnim pokazateljima poslovanja kompanija? Nestvarno je da ozbiljni prognozeri, kao što su ekonomisti UniCredita projiciraju pad BDP-a eurozone od 13 posto, dok Kina i Sjedinjene države također bilježe usporavanje ekonomije kakvo se ne pamti, a da globalne dionice ne prolaze kroz sličnu dramu.

Tehnološke dionice su te koje predvode novi trend rasta na dioničkom tržištu, međutim, čak su i dionice kompanija u industriji odmora i zabave skočile za 24 posto, nakon pada od 37 posto. Zbog čega se investitori klade na ružičastu budućnost turizma i zabave u godini kad se očekuje pad turističkog prometa u vodećim turističkim destinacijama na 10-30 posto razine iz 2019. godine?

Ne postoje povijesni primjeri iz kojih bi se moli izvoditi zaključci o razlozima ovakvog nesrazmjera između stanja u ekonomiji i dioničkih tržišta. Jedina slična kriza po razmjerima bila je Velika depresija. Tada su dionice od najniže točke u studenom 1929. porasle 44 posto do ožujka, ali potom su pale 80 posto te nisu dosegle razinu iz 1929. do 1954. godine.

Danas analitičari čudnovato visoke valuacije na dioničkim tržištima mogu objasniti jedino ekstremnim politikama velikih centralnih banka – niskim kamata i programima otkupa vrijednosnica. Nakon izbijanja COVID-19 krize monetarne politike digle su programe stimulacije poslovnih aktivnosti na povijesni maksimum. Citigroup procjenjuje da će najveće centralne banke otkupiti 5000 milijardi obveznica u ovoj godini. Američki Fed ušao je na tržište junk obveznica, što prije centralne banke nisu nikad činile. Što ako takve monetarne politike u konačnici pomognu financijskim tržištima i napumpaju dionička tržišta, a ostave u problemima realnu ekonomiju?

Preporuke za dnevno štivo:

The New York Times: Utrka za vakcinom

Florian Krammer: Grafikoni otkrivaju - Švedska uopće nije tako loša