Rasprave&rješenja

Iz uspješne 2019. godine u neizvjesnu 2020.

Za Hrvatskom je peta godina u nizu s rastom ekonomije od oko 3 posto. Ponovno smo zabilježili suficit u tekućem računu platne bilance, inozemni dug nam je u padu, kao i udio javnog duga u BDP-u
 Ronald Goršić / CROPIX

Godina koja je počela sa strahom da bi se svjetska ekonomija mogla strovaliti u još jednu (duboku) recesiju, završila je prilično dobro (iako bi zbivanja u Iraku na samom početku ove godine sve to mogla brzo promijeniti). I za Hrvatsku se također može reći da je 2019. ekonomski bila uspješna - petu godinu zaredom zabilježili smo rast od oko 3 posto sa suficitom u tekućem računu platne bilance i proračunu.

No, krenimo redom.

Zbog slabe potražnje središnje banke vodećih svjetskih ekonomija tijekom 2019. olabavile su monetarnu politiku. Gospodarski rast u Kini usporio je zbog (pre)visoke zaduženosti, ali i kao posljedica trgovinskog rata sa SAD-om. Kina će se, kao uostalom i sve druge zemlje koje su se u prošlosti pretjerano zaduživale, u sljedećem razdoblju suočiti sa sporijim rastom dok se razina zaduženosti ne smanji na prihvatljivu razinu. Postizanje dogovora oko trgovinskih uvjeta tzv. Faze 1 između SAD-a i Kine potaknulo je rast tržišta krajem godine, ali sve teže teme, poput kineskog preuzimanja zapadnih industrijskih tajni, ostavljene su za sljedeći krug pregovora. Nije teško zamisliti da bi ti pregovori mogli opet zapeti i da će predsjednik SAD-a Donald Trump vratiti netom ukinute carine na kineske proizvode.

Kako se usporavanje kineskoga gospodarstva odrazilo na Europu, najbolje se osjetilo u Njemačkoj čiji je gospodarski model zasnovan na izvozu. Pad kineske potražnje jedan je od glavnih razloga slabijeg rezultata njemačkog industrijskog sektora u 2019. godini. Kad već spominjem probleme u njemačkoj industriji, važno je upozoriti na izazove s kojima se posljednjih godina suočava njemačka automobilska industrija (još od skandala s lažiranjem rezultata ekotestova za dizelaše), a sada su stigle i najave o zatvaranju desetaka tisuća radnih mjesta s ciljem stvaranja uvjeta za golema ulaganja u električne automobile u čijem su razvoju Amerikanci, ali i Japanci i Kinezi otišli daleko naprijed.

Kad smo kod mogućih dramatičnih promjena u automobilskoj industriji, treba reći da se puno toga događa pod pritiskom sve učestalijih kampanja protiv klimatskih promjena. Europska investicijska banka tako je najavila da odustaje od financiranja aktivnosti u industrijama vezanim uz fosilna goriva, a sve jači pritisak javnosti usmjerava se sada i na ostale financijaše na Zapadu. Kao što će kinesko razduživanje biti tema dulji niz godina, tako ni ova, ekološka tema neće uskoro nestati pa bi u tom svjetlu trebalo sagledati pitanje kakvu strategiju primijeniti za HEP, ima li uopće smisla razmišljati o kupnji Ine i, u širem kontekstu, kako se postaviti prema digitalizaciji.

Unatoč očitim problemima u industrijskom sektoru, Njemačkoj nedostaje radne snage, i to gotovo milijun ljudi, pa su odlučili 2020. otvoriti tržište rada svima, a ne samo građanima država članica EU. Ako stanovnici Bosne i Hercegovine te Srbije krenu prema u Njemačkoj u brojkama većim od očekivanih, poslodavci u Hrvatskoj mogli bi se naći na još većoj muci tražeći radnike. Druga, optimističnija strana te medalje, za zaposlene, jest što će u takvim uvjetima plaće morati rasti.

Od političkih zbivanja u svijetu, svakako je najvažnije ono što se događa u SAD-u gdje je osebujan pristup predsjednika Trumpa do temelja uzdrmao uhodane prakse najutjecajnije i najbogatije demokracije svijeta. Njegov pristup vanjskoj politici donio je takvu razinu nepredvidivosti da više ni američki saveznici ne znaju kako postupiti. Utoliko su predsjednički izbori u SAD-u 2020. daleko najvažniji politički događaj u svijetu.

Za nas u Europskoj uniji Brexit je puno bitniji događaj nego što se to na prvu čini.

Situacija koja će nastati Brexitom mogla bi u sljedećim godinama pokazati koje prednosti Hrvatskoj donosi članstvo u EU i vjerojatni ulazak u eurozonu i Schengen. Britansko udaljavanje od najbližih i najvažnijih trgovinskih partnera zasigurno će se loše odraziti na njihovu ekonomiju. Imat ćemo prilike vidjeti u kojoj mjeri, dok u suradnji s naših 26 saveznika budemo činili sve da se Brexit što je manje moguće odrazi na EU.

I na kraju da ponovimo, za Hrvatskom je peta godina u nizu s rastom ekonomije od oko 3 posto. Ponovno smo zabilježili suficit u tekućem računu platne bilance, inozemni dug nam je u padu, kao i udio javnog duga u BDP-u. Izvoz nam raste, kao i investicije i osobna potrošnja. Ako to nije uspjeh, ne znam što je.

Važno je istaknuti kako ništa od ovoga ne bi bilo moguće ostvariti bez smanjenja percepcije rizika i pristupa zajedničkom tržištu kroz punopravno članstvo u EU. Velike zasluge pripadaju fondovima EU čiji su rezultati dobro vidljivi (npr. Pelješki most) i lako mjerljivi, ali treba primijetiti i da se u našim medijima sve manje pojavljuju poduzetnici koji se javno žale na situaciju - možda stoga jer su prezauzeti realizacijom tržišnih prilika stvorenih u novim okolnostima.

Konačno, važno je razumjeti da Hrvatska kao i svaka zemlja ima svojih problema i da na njihovo rješavanje treba usmjeriti napore. Međutim, i tu nam članice EU koje imaju slične probleme mogu dosta pomoći - razgovori i suradnja s njima otvaraju nam nove vidike i rješenja do kojih sami ne bismo došli. Utoliko me predsjedavanje EU u prvoj polovici ove godine jako veseli - tih šest mjeseci predstavljat će najozbiljniji test za našu javnu upravu od nastanka hrvatske države. Naravno, moguće je da promašim apsolutno svaku prognozu za 2020., ali 100 posto sam siguran da će predsjedanje Unijom ostaviti trajne posljedice na učinkovitost hrvatske javne uprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 08:22