Hrvatske turističke kompanije naučile na greškama: ‘Za sve je bilo novca, samo za radnike nije bilo‘

Velika neizvjesnost u Europi zbog rata koji bijesni u Ukrajini usporio je buking, ali to ne znači da će sezona biti loša. Čak i štoviše, i zadnje svjetske analize koje su ovaj tjedan iznesene na berlinskom turističkom sajmu ITB govore da je potražnja za ljetovanjem i putovanjem veća nego lani i 2020. te da će turistički promet u Europi ove godine biti na 90 posto rekordne 2019. godine. Najviše će putovati Nijemci, Britanci, Amerikanci i Nizozemci. Toga se drže i hrvatski poslodavci i najveći hotelijeri koji primjećuju da je zbog situacije na istoku buking usporen, ali nema otkaza rezervacija. Već ranije su počeli zapošljavati da im se ne bi dogodio kolaps s radnom snagom kao lani i sada traju borbe za svakog radnika. Plaće su dizali za 15 posto, a za neka deficitarna zanimanja i do 50 posto.

Nema otkazivanja rezervacija

Marina Cvitić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, koji u najvećim turističkim kompanijama ima svoje podružnice, veli da se one pripremaju za sezonu kao da će ona biti normalna, posebno ovaj sjeverni dio Jadrana, obzirom da se radi o auto destinacijama.

- Vezano za rat u Ukrajini, za sada se nitko pretjerano ne uznemirava niti 'tuži' što se tiče bookinga. Istina da ističu kako je booking za sada nešto usporen, međutim, nema otkazivanja rezervacija i to je dobro. Očito je da će last minute booking ove godine biti još više izraženiji, veli nam ova sindikalistica koja sudjeluje na brojnim kolektivnim pregovorima u najvećim turističkim tvrtkama. Baš zato je, kaže, zapošljavanje jako dobro krenulo u ožujku jer se svi pripremaju za Uskrs koji nam je pred vratima.

- Poslodavci ne žele da im se ponovi prošla godina kada su zbog opreza pri zapošljavanju u špici sezone desio kaos. Već samim pogledom na medije i na društve mreže, vidljivo je da vlada pravi 'rat' među kompanijama na tržištu rada. Svakih 15-tak dana kompanije se reklamiraju i ponavljaju uvjete pod kojim će se radnici zapošljavati. Iz toga se da zaključiti da još nisu osigurali dovoljan broj radnika za špicu sezone. Iako su dogovorena povećanja plaća za ovu godinu značajnija u odnosu na godine prije pandemije kada je maksimalno povećanje bilo 2 – 4%, a za vrijeme pandemije su plaće stagnirale, zbog utjecaja inflacije koja je dosegla rekordnih 6,3% plaće neće bitno utjecati na standard radnika. I unatoč tome što je u većini kompanija cijena rada dogovorena i unatoč tome što rastu troškovi i kompanijama, bojim se da će se poslodavci morati tijekom sezone dodatno 'isprsiti' ukoliko budu željeli odraditi sezonu i zadovoljiti se s manjom dobiti u odnosu na onu na koju su navikli - ističe Cvitić.

Stare greške

Veli da bi poslodavce u turizmu i ugostiteljstvu mogle koštati stare greške. Objašnjava da su, izuzev dvije posljednje pandemijske godine, sve turističke kompanije ostvarivale jako dobre rezultate, imale dobit u milijunskim iznosima te da su vlasnici kroz dividende 'izvlačili' novac te da se ulagalo u podizanje kvalitete objekata te nove akvizicije.

- Za sve je bilo novca, samo za radnike nije bilo. A da ne govorimo da neko veće zapošljavanje na neodređeno vrijeme nije uopće bilo. Naprotiv, broj stalno zaposlenih radnika samo se smanjivao, kako su prirodnim odljevom stariji radnici odlazili u mirovinu. Da ne spominjem da su poticajnim otpremninama stimulirali starije, ali još uvijek radno sposobne radnike da napuste kompanije. U takvim uvjetima, naši iskusni turistički radnici, pa čak i stalno zaposleni radnici, koji su iznimno cijenjeni, odlazili su izvan Hrvatske i nažalost, iako smo upozoravali, nitko se nije zabrinjavao - govori nam ona dalje. Objašnjava da je sada situacija sasvim drugačija te da nakon dvije godine pandemije kompanije imaju drastično manju dobit, rezultati su znatno slabiji u odnosu na pred pandemijsko vrijeme, a povećanje plaće i druga materijalna prava su znatno veća.

- Znači, sada kada nema baš puno novaca, za radnike se izdvaja znatno više nego se izdvajalo onda kada ih je bilo. S druge strane, radnici su sada svjesni svoje uloge i nerijetko postavljaju svoje uvjete na koje ranije nisu ni pomišljali kao što su dva slobodna dana u tjednu, rad u jednoj smjeni, a, naravno, i sindikati sad vide priliku i pokušavaju usmjeravati politiku plaća, odnosno primanja - kaže nam Cvitić.

Povećanje plaće

Navodi da ove godine povećanje plaće ide čak do 15 posto, a za neka deficitarna zanimanja i do 50 posto, te da su maksimalni neoporezivi iznosi predviđeni za nagrade 5.000 kuna. Tu je i besplatna prehrana, neoporeziva božićnica od 3.000 kuna te dar u od 600 kuna. Kod nekih poslodavaca su dogovoreni iznosi i iznad neoporezivih, uključujući i regres za godišnji odmor.

- Da su se poslodavci tako odnosili prema radnicima 10-tak godina unazad, da su se zapošljavali radnici na neodređeno vrijeme kao sada, da su zapošljavali stalne sezonce kao i sada, da su sezonce nagrađivali i nakon odrađene sezone kao sada, danas tih problema ne bi imali. Uz sva povećanja plaće i primanja, imali bi domaću radnu snagu koja je kud i kamo kvalitetnija, ali i jeftinija te ne bi trebali uvoziti strane radnike - smatra Cvitić.

Vjeruje da se neće ponoviti prošla sezona kada zbog manjka radnika neki hoteli i restorani nisu ni otvarali svoja vrata jer se pravovremeno išlo u aktivnosti i promociju.

- Prošlogodišnja sezona se jednostavno ne smije ponoviti. Isto tako, ovaj put nećemo imati razumijevanja za kršenje Zakona, te ćemo u slučaju kršenja pozvati inspekcije rada da se uključe, jer i one su prošle sezone 'zakazale' - zaključila je istarska sindikalistica.