Dr. Mazin Gadir otkiva kako AI može pomoći globalnom zdravstvenom sustavu i komentira dvije hrvatske tech inovacije

Dr. Mazin Gadir, direktor partnerstva i strateških saveza u IQVIA-i, vodećem globalnom pružatelju napredne analitike, tehnoloških rješenja i usluga kliničkih istraživanja za industriju bioloških znanosti te stručnjak za digitalno zdravlje u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), na jesen dolazi na prvi AI Weekend koji će se održati od 19. do 22. rujna u Rovinju.

Uoči AI Weekenda otkrio nam je nešto više o svom bogatom karijernom (i akademskom) putu, novim inovacijama u zdravstvenom sektoru, doprinosu umjetne inteligencije kao odgovoru na buduće globalne zdravstvene krize, ali i prokomentirao dva hrvatska tech proizvoda – napredni robotski sustav RONNA koji pomaže neurokirurzima tijekom složenih operacija i aplikaciju Transkriptor koja pomoću tehnologije prepoznavanja pretvara govor u tekst.

Vaša akademska pozadina je prilično raznolika, s doktoratom kvantne elektronike i nanotehnologije u medicinskoj dijagnostici te diplomama iz menadžmenta i elektroničkog inženjerstva. Kako je ovo interdisciplinarno znanje utjecalo na vašu karijeru?

Obrazovanje mi je pružilo alate i teorijske okvire za učinkovit ulazak i doprinos industriji. Također mi je pomogao da razvijem ključne vještine u komunikaciji i prezentaciji. Nekoliko je ključnih područja u kojima mi je moje obrazovanje omogućilo da se istaknem. Razumijevanje složenih problema, omogućilo mi je da, oslanjajući se na znanje iz različitih disciplina, mogu pristupiti problemima iz više kutova i identificirati potencijalna rješenja koja možda nisu vidljiva iz jedne perspektive.

Znanje o elektroničkom inženjerstvu pomaže mi razumjeti hardver koji podupire medicinsku dijagnostiku i implementaciju digitalnih rješenja, dok nanotehnologija nudi uvid u minijaturizaciju medicinskih uređaja. Time se premošćuje jaz između različitih područja znanja. Nadalje, kombinirajući informacije iz različitih područja, mogu doći do novih i inovativnih pristupa izazovima. Na primjer, znanje o kvantnoj elektronici moglo bi potaknuti razvoj preciznijih tehnika medicinskog snimanja. Također, razumijevanje jezika i koncepata koji se koriste u različitim područjima omogućuje mi učinkovitiju komunikaciju sa širim krugom korisnika, uključujući one sa stručnošću u određenim disciplinama.

Moja karijera napredovala je od akademske zajednice do privatnog sektora do javnih službi i vladinih projekata. Kombinacija znanja iz ovih područja omogućuje mi da doprinesem raznolikom spektru usluga unutar zdravstvenog sektora, kao što su: razumijevanje i razvoj novih medicinskih dijagnostičkih i digitalnih zdravstvenih alata, upravljanje transformacijom i optimizacijom zdravstvenih sustava te translacijska istraživanja i primijenjene znanosti.

Osvrnete li se na svoje 20-ogodišnje iskustvo u inovacijama i transformaciji u zdravstvu, koje su najznačajnije promjene koje ste primijetili u industriji?

Nakon što sam završio doktorat iz kvantne elektronike i nanotehnologije, tehnologije te prije nego što sam krenuo u industriju, imao sam priliku zaviriti u područje distruptivne tehnologije. Kada sam se pridružio Cerner UK, vodećoj tvrtki za digitalno zdravstvo, krenuli smo na putovanje istraživanja s digitalizacijom NHS-a. Preselio sam se u Dubai 2009. godine kako bih svjedočio brzoj digitalnoj i ekonomskoj transformaciji u zemljama GCC-a. Radio sam za vladu Abu Dhabija i vladu Dubaija kao konzultant i stručnjak za digitalno zdravlje, te mi je to iskustvo dalo uvid u brzi tempo transformacije. Također, radeći diljem Afrike i Bliskog istoka, vladini planovi i strategije potiču mnogo inovacija u umjetnoj inteligenciji, 3D ispisu, Blockchainu, Web3, VRAR-u i tako dalje. U svim industrijama svjedočimo bržem tempu transformacije u kombinaciji s velikim pritiskom na usvajanje. Zdravstvo još uvijek zaostaje zbog prekomjerne regulacije i nedostatka usvajanja. Vjerujem da će se brzina transformacije ubrzati u zemljama GCC-a s napretkom u AI-u, kvantnom računalstvu, biomedicinskim dostignućima, genomskim istraživanjima, istraživanjima poluvodiča i slično, no nedostatak talenata i povećana složenost istraživanja ostaju najveći izazovi.

Koji su bili neki od ključnih projekata na kojima ste radili u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i kako su oni utjecali na zdravstveni sustav?

U suradnji s Ministarstvom zdravstva Ugande razvili smo dvogodišnju strategiju digitalnog zdravstva 2018. godine. Ova strategija imala je za cilj iskoristiti RFID, telekomunikacijske mreže i mobilne uređaje za poboljšanje distribucije zdravstvenih usluga u ruralnim područjima, posebno podržavajući programe za žene i djecu. Kao dio ove inicijative, proveli smo devetomjesečni projekt u kojem smo posjetili ruralne klinike, koristili mobilne uređaje za mjerenje vitalnih znakova i prenijeli podatke u privremeni zapovjedni centar na analizu. Također, još jedan program u koji sam bio uključen bio je razvoj digitalne zdravstvene mape za sudanski zdravstveni sustav 2019. godine. Ovo je bila izvrsna prilika za partnerstvo s telekomunikacijskim tvrtkama i razvoj analitičkih nadzornih ploča za zdravstvene parametre, kada se zdravstvene usluge nude putem platformi za telekonzultacije.

Možete li nam izdvojiti oko kojih ste inovacija u digitalnom zdravstvu trenutno najviše entuzijastični?

AI i kvantno računarstvo bit će najveći trendovi u sljedećih nekoliko godina. Puno je uzbudljivih inovacija, ali ću istaknuti njih nekoliko. Prva je svakako dijagnostika i personalizirana medicina pokretana umjetnom inteligencijom. Naime, algoritmi strojnog učenja treniraju se na golemim medicinskim skupovima podataka kako bi analizirali snimke, predviđali zdravstvene rizike, pa čak i predlagali personalizirane planove liječenja. To bi moglo revolucionirati rano otkrivanje bolesti i poboljšati ishode liječenja. Potom bih istaknuo daljinsko praćenje pacijenata, što znači da nosivi uređaji i senzori mogu kontinuirano pratiti vitalne znakove pacijenata te omogućiti zdravstvenim radnicima praćenje na daljinu pacijenata s kroničnim stanjima ili onih koji se oporavljaju od operacije. Potom telezdravstvo i virtualna skrb, odnosno razvoj telezdravstvenih platformi koje omogućavaju pacijentima virtualno povezivanje s liječnicima radi konzultacija, sastanaka itd. To može povećati pristup zdravstvenoj skrbi, posebno u geografski udaljenim područjima. Digitalne terapije (DTx), odnosno intervencije koje se pružaju putem digitalnih platformi kako bi se spriječila, upravljala ili liječila medicinska ili bihevioralna zdravstvena stanja. One nude nove načine za angažiranje pacijenata u njihovoj vlastitoj skrbi i poboljšanje zdravstvenih ishoda. Ovo označava početak ere inovacija u personaliziranoj medicini koju pokreće porast pogodnosti i potrošačkog pristupa.

U Hrvatskoj je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava razvijen napredni robotski sustav pod nazivom RONNA (RObotska Neuro-NAvigacija), koji pomaže neurokirurzima u izvođenju složenih operacija. Gledajući u budućnost, kako vidite potencijal da takvi roboti postanu standard u medicini? Kako će to transformirati medicinu?

Potencijal je iznimno velik, a ovakva tehnologija će se zasigurno vrlo brzo proširiti. Robotski sustavi poput vaše RONNA-e imaju potencijal postati standard u medicini, posebno u minimalno invazivnim operacijama. Karakteristike poput „mirnih ruku“ i navigacije vođene slikom poboljšat će preciznost i točnost prilikom provedbe operacija. Roboti uklanjaju drhtanje prisutno u ljudskim rukama, što dovodi do veće preciznosti tijekom osjetljivih postupaka, posebno u operacijama mozga gdje je točnost na milimetarskoj razini ključna. Zatim, roboti se mogu integrirati sa sustavima za snimanje, omogućujući navođenje u stvarnom vremenu i osiguravajući da instrumenti stignu do točne ciljne lokacije. Također, robotske ruke mogu izvoditi složene postupke kroz manje rezove, što rezultira manjim oštećenjem tkiva, bržim vremenom oporavka i smanjenim rizikom od infekcije za pacijente. Mogu pristupiti teško dostupnim područjima unutar tijela s većom fleksibilnošću i kontrolom, omogućujući minimalno invazivnu kirurgiju u prethodno izazovnim područjima. Robotski sustavi mogu smanjiti fizičko opterećenje kirurga pružajući bolju ergonomiju i uklanjajući neugodne položaje tijekom dugih zahvata. Kirurzi mogu koristiti uvećane i 3D prikaze putem robotskih konzola, što dovodi do poboljšane vizualizacije i boljeg donošenja odluka tijekom operacije. Nadalje, roboti mogu izvoditi korake s visokom preciznošću i dosljednošću, potencijalno smanjujući varijabilnost u kirurškim zahvatima i poboljšavajući ishode. Za kraj oni mogu olakšati prijenos vještina i obuku omogućujući iskusnim kirurzima da vode mlađe kirurge na daljinu.

Iako je mnogo benefita ovakvih robotskih sustava, općenito je i mnogo izazova poput: visokih troškova razvoja, kupnje i održavanja te tehničke stručnosti, što bi moglo predstavljati početnu prepreku. Iako se roboti ističu u preciznosti, možda im nedostaju fine motoričke sposobnosti i prilagodljivost ljudskih kirurga za određene postupke. Na kraju, uloga robota u kirurgiji i potencijal za ljudski nadzor i kontrolu zahtijevaju pažljivo etičko razmatranje.

Osim RONNA-e, hrvatski proizvod je i aplikacija pod nazivom Transkriptor koja koristi naprednu tehnologiju prepoznavanja govora za pretvaranje govora u tekst. Kako ove aplikacije mogu pomoći liječnicima i medicinskim stručnjacima u njihovom radu? Možete li prokomentirati kako korištenje AI tehnologije, kao što je ova aplikacija, pomaže liječnicima i medicinskim stručnjacima u njihovom radu?

Aplikacija poput Transkriptora, ako je dizajnirana posebno za medicinsko područje, može biti vrijedan alat za liječnike i druge medicinske stručnjake, tako što će im poboljšati učinkovitost i produktivnost. Također, smanjit će im vrijeme dokumentiranja jer liječnici od sada mogu diktirati bilješke, izvješća i dijagnoze izravno u aplikaciji, eliminirajući potrebu za dugotrajnim tipkanjem. To oslobađa dragocjeno vrijeme za njegu pacijenata i druge zadatke. Transkripcija pokretana umjetnom inteligencijom može minimizirati pogreške uzrokovane pogreškama pri upisu ili pogrešnim tumačenjima medicinske terminologije, što dovodi do točnije i pouzdanije dokumentacije. Korištenjem ovakvih aplikacija u zdravstvenom sektoru, poboljšala bi se i skrb za pacijente jer bi se liječnici mogli usredotočiti na interakciju s pacijentom tijekom konzultacija, znajući da aplikacija bilježi važne detalje za medicinski karton.

Iako ovakve aplikacije nude obećavajuće pogodnosti, neka ograničenja koja treba uzeti u obzir su: sigurnost i privatnost podataka, složeni slučajevi za koje je potreban ljudski dodir, te na posljetku integracija s postojećim sustavima EHR-a koja bi mogla zahtijevati dodatna tehnička razmatranja. Sve u svemu, aplikacije za transkripciju pokretane umjetnom inteligencijom kao što je Transkriptor imaju potencijal značajno poboljšati tijek rada, učinkovitost i točnost medicinske dokumentacije za liječnike i druge medicinske stručnjake. To može dovesti do bolje skrbi za pacijente, komunikacije i cjelokupno kvalitetnijeg pružanja zdravstvene zaštite.

Kako zamišljate razvoj uloge digitalnog zdravstva u nadolazećim godinama, posebno u kontekstu globalnih zdravstvenih kriza poput pandemije COVID-19?

Digitalno zdravstvo ima ogroman potencijal za poboljšanje odgovora na buduće globalne zdravstvene krize. Ključne komponente ovog procesa bit će umjetna inteligencija i napredna analitika podataka, uz dodatnu podršku kvantnog računarstva. Zbog velike količine podataka u zdravstvu, potrebni su sofisticirani analitički alati i algoritmi umjetne inteligencije za unapređenje učinkovitosti, djelotvornosti i rasta u ovom sektoru.

Recentne krize su omogućile brže usvajanje inovacija u zdravstvenim sustavima i potaknule istraživanje novih tehnologija poput Web3, AR/VR i metaverzuma. Korištenje digitalnih inovacija, kao što su prikupljanje i analiza podataka u stvarnom vremenu, digitalno praćenje kontakata i nadzor temeljen na umjetnoj inteligenciji, zajedno s zaštitom privatnosti i sigurnosti podataka, omogućilo je zdravstvenim organizacijama i regulatorima da poboljšaju svoju pripravnost i odgovor na krizne situacije. Stoga, proaktivan razvoj, implementacija i rješavanje izazova u ovoj oblasti ključni su za maksimalno iskorištavanje ovih alata u spašavanju života, ublažavanju utjecaja epidemija i izgradnji otpornijeg globalnog zdravstvenog sustava za buduće pandemije.

Što vidite kao najveće izazove i prilike za zdravstvene sustave diljem svijeta u sljedećem desetljeću?

Zdravstveni sustavi diljem svijeta spremni su za razdoblje značajnih promjena u nadolazećem desetljeću, a nekoliko je glavnih izazova i prilika s kojima će se suočiti. Prvo je starenje stanovništva. Globalno, stanovništvo stari, što dovodi do povećanog tereta kroničnih bolesti i veće potražnje za dugotrajnom skrbi. Zdravstveni sustavi morat će se prilagoditi kako bi zadovoljili te promjenjive potrebe. Starenje stanovništva može dovesti do izazova u očuvanju i prijenosu znanja i iskustva s terenskih stručnjaka na nove talente, zbog potencijalnog nedostatka mentora. Zatim nedostatak zdravstvene radne snage, posebno u ruralnim područjima. To bi moglo dovesti do duljeg vremena čekanja, smanjenog pristupa skrbi i povećanog pritiska na postojeće osoblje. Nedostatak radne snage pridonosi otporu promjenama i sporijem usvajanju novih tehnologija jer postojeće osoblje može biti preopterećeno i manje otvoreno za inovacije. Idući izazov su i rastući troškovi zdravstvene zaštite. Sve veći troškovi novih medicinskih tehnologija, lijekova i postupaka liječenja nastavit će opterećivati proračune za zdravstvo. Također, razlike u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i dalje su prisutne unutar zemalja i između njih. Osiguravanje da svi imaju pristup pristupačnoj skrbi i dalje je veliki izazov. Nadalje, sigurnost podataka i privatnost. S obzirom na to da se zdravstveni sustavi sve više oslanjaju na digitalne alate i elektroničke zdravstvene kartone, snažne mjere kibernetičke sigurnosti ključne su za zaštitu osjetljivih podataka o pacijentima. No, iako je mnogo izazova, tehnološki napredak, personalizirana medicina, preventivna skrb te globalna suradnja, samo su neke od mogućnosti koje bi mogle pomoći zdravstvenim ekosustavima da postanu otporniji i snažniji u suočavanju s preprekama u novom razdoblju.

AI Weekend