RUŽICA PETRIČEC FABIJANEC

Dobitnica prestižnog priznanja za financijsku direktoricu godine: ‘Izvoznici su spremni za uvođenje eura‘

‘Osobno me zabrinjava relativna neizvjesnost vezana uz Zakon o euru, a Rascu će najveći izazov u tom procesu biti prilagodba informacijskih sustava‘

Ruzica Petricec Fabijanec

 Rasco

Ružica Petričec Fabijanec, članica Uprave za financije i poslovne operacije tvrtke Rasco, proglašena je financijskom direktoricom godine u Hrvatskoj u izboru konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Slijedom toga ušla je i u regionalni izbor CFO-a koji će se održati ovog mjeseca. Priznanje Deloittea smatra velikom nagradom za dugogodišnji rad u području računovodstva i financija.

- Nagradu su donijeli eminentni stručnjaci na temelju transparentnih i objektivnih kriterija, uz vrlo jaku konkurenciju. Primanje ovakvog priznanja ispunjava me ponosom na svoj tim i kompaniju u cjelini, motivira za buduće projekte, ali i nosi odgovornost prema računovodstveno-financijskoj struci i zajednici - kaže ona.

S Ružicom Petričec Fabijanec razgovarali smo o ulasku Hrvatske u eurozonu i utjecaju na gospodarstvo, poslovnim rezultatima i ulaganjima tvrtke Rasco te o utjecaju rasta cijene energenata i sirovina na njezino poslovanje.

Kako je Rasco završio prošlu poslovnu godinu? Što pokazuju brojke?

- Prema preliminarnim, nerevidiranim financijskim pokazateljima, prihodi od prodaje porasli su oko 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je u skladu s planiranim. Dodatno smo ojačali na inozemnom tržištu, na kojem se uspješno probijamo sa svojom dizelskom i električnom čistilicom Lynx. Profitabilnost je, međutim, pala, što smo i anticipirali u svojim planovima. Suočili smo se s velikim povećanjem cijena sirovina, energenata i radne snage. Zahvaljujući ulaganjima u tehnologiju i efikasnost procesa, dio povećanja cijena je kompenziran, no činjenica je da su troškovi rasli bržom stopom od prihoda. Umjereno konzervativnim pristupom u upravljanju financijama unaprijedili smo likvidnost i smanjili zaduženost.

Koliko vas opterećuje porast cijena sirovina i energenata?

- Porast cijena sirovina i energenata uzrokovao je nezapamćen rast troškova, mjeren u milijunima kuna, zbog čega je bio neizbježan određeni pad profitabilnosti. Cijena čelika, osnovne sirovine u našim proizvodima, porasla je više od dva i pol puta u odnosu na 2020. godinu, što je uzrokovalo povećanje cijene većine komponenata za proizvodnju, čak i nekoliko puta tijekom godine. Osim s rastom cijena, suočavamo se s nestašicom pojedinih materijala i znatno duljim rokovima isporuke od uobičajenih. Tržišni poremećaji unijeli su veću neizvjesnost i rizik u poslovanje, što zahtijeva promjenu u načinu planiranja i predviđanja te u nabavnim i proizvodnim procesima. Ukratko, donio je više neprospavanih noći, promjenu u načinu razmišljanja i stalni angažman zaposlenika iz odjela razvoja, planiranja proizvodnje i nabave. Rast cijena nastojimo kompenzirati povećanjem efikasnosti i tek manjim dijelom povećanjem cijena svojih proizvoda.

Ovu godinu obilježit će pripreme za uvođenje eura. Koliko su hrvatske kompanije spremne za to?

- Uvođenje eura jedna je od većih promjena u gospodarstvu Hrvatske s kojom se susrećem u svojoj karijeri. Za tako veliku promjenu teško je biti pravodobno i potpuno spreman, bez obzira na to što se hrvatsko gospodarstvo na nju priprema dulji niz godina.

Koliko u tom procesu ima razlike kad je riječ o poslovanju proizvodnih tvrtki, a koliko kad je riječ o izvoznicima?

- Smatram da su hrvatski izvoznici, među kojima je i Rasco, s komercijalnog aspekta, na visokoj razini spremnosti za uvođenje eura jer se većina prodaje dogovara i realizira u eurima već dulje vrijeme. Uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj poslovanje s inozemstvom dugoročno će učiniti jednostavnijim i efikasnijim. Nestat će velik dio valutnog rizika i troškovi konverzije valuta.

Prema vašem iskustvu, za koje bi sektore tranzicija iz kune u euro mogla biti najizazovnija, a tko je već spreman za nju?

- Mislim da je bankarski sektor za sada najspremniji za uvođenje eura. Poduzećima u maloprodaji tranzicija će zasigurno biti najizazovnija. Osobno me zabrinjava relativna neizvjesnost vezana uz Zakon o euru, koji još nije donesen, no ona je ipak donekle umanjena unatrag nekoliko dana otkad je nacrt Zakona dostupan za pregled i javno komentiranje na stranicama e-Savjetovanja. Poduzetnicima su sada velika pomoć Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, ali one su trebale biti objavljene prije barem šest mjeseci kako bi pomogle u pravodobnom planiranju svih potrebnih aktivnosti.

A Rasco?

- U Rascu će najveći izazov uvođenja eura biti prilagodba informacijskih sustava zbog dostupnosti i kvalitete informatičkih stručnjaka, što će za sobom povlačiti znatne troškove, ne samo kroz cijenu prilagodbi nego i kroz privremenu neefikasnost u radu, te nemogućnost da se tijekom godine fokusiramo na digitalizaciju procesa visoke dodane vrijednosti za poslovanje. Uvođenje eura uvrstili smo troškovno i vremenski u planove, pa vjerujem da ćemo se uspješno nositi sa svim izazovima te tranzicije u idućih godinu dana.

Što od ulaganja planirate za ovu godinu?

- Protekla godina za Rasco nije bila godina velikih ulaganja, barem onih u materijalnu imovinu, s obzirom na to da smo 2020. završili velik investicijski ciklus u gradnju i povećanje kapaciteta. Fokus smo usmjerili na povećanje efikasnosti te na projekte istraživanja i razvoja novih proizvoda. Tijekom iduće tri godine ulazimo u nov investicijski ciklus, koji će biti usmjeren na povećanje energetske učinkovitosti, proširenje kapaciteta te daljnja ulaganja u nove visokotehnološke proizvode. S nestrpljenjem očekujemo nove natječaje iz fondova EU koji će nam dati još veći zamah za investiranje i rast.

'Vjerujem da će ministar čuti naše apele'

Nedavno je ministar financija Zdravko Marić najavio vraćanje roka za predaju financijskih izvješća na staro, do 30. travnja. Kakav je vaš komentar o tome?

- Rokovi za predaju financijskih izvještaja produljeni su zbog pandemijskih uvjeta koji, kako vidimo ovih dana, nisu prestali, stoga niti ne vidim objektivno obrazloženje za vraćanje rokova za predaju financijskih izvješća na 30. travnja. Osobno uvijek težim povećanju efikasnosti i bilo bi mi izuzetno drago kada bismo što je ranije mogli zatvoriti prethodno financijsko razdoblje i fokusirati se na tekuće. Međutim, svaki ozbiljan profesionalac planira svoje aktivnosti barem šest i više mjeseci unaprijed, a do 30. travnja preostala su samo tri mjeseca. Promjena pravilnika u tako kratkom roku za primjenu nije korektna prema poduzetnicima niti objektivno provediva. Računovodstva poduzetnika, eksterni servisi i revizori rade smanjenim kapacitetom zbog posljedica pandemije, a osim toga u ovoj će godini računovodstvenu struku dodatno opteretiti aktivnosti vezane uz uvođenje eura. Vjerujem da će ministar Marić i njegov tim saslušati apele poduzetnika i struke te prolongirati prijedlog ove odluku na sljedeću godinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:19