Mišljenje stručnjaka

Aktivna i disciplinirana dividendna strategija može ponuditi rast uz manji rizik

Investitori su u posljednjih deset godina gotovo kontinuirano nagrađivani
Wall Street burza
 Profimedia, UPI

Tijekom posljednjih nekoliko godina investitori kao da su imali podosta lagan izbor između dviju osnovnih investicijskih opcija - investiranja u relativno niske prinose dužničkih vrijednosnih papira i investiranja u dionice koje su po nekim pokazateljima već neko vrijeme prilično “skupe”. Trenutačno zanimljiva opcija svodi se na ulaganje u dionice kompanija sa stabilnom dividendnom politikom koje daju prinose na razini tržišnih (ovdje se pod tržišnim prinosima podrazumijeva povrat na S&P 500 indeks) dok istovremeno reduciraju volatilnost portfelja. Riječ je o jednostavnoj strategiji koja se zasniva na kvalitetnom izboru dividendnih dionica, odnosno onih koje redovito isplaćuju dividendu (na američkom tržištu kompanije dividendu često isplaćuju kvartalno) i čiji je dividendni prinos veći od prosjeka navedenog indeksa.

Bitno je znati da su tijekom relativno duge povijesti tržišta dionica tzv. dividendne dionice dobro pratile tržišne prinose u bikovska vremena - odnosno za vrijeme rasta indeksa - a u medvjeđim razdobljima, odnosno u doba pada tržišta, nudile su kvalitetnu zaštitu vrijednosti portfelja. Investitori su u posljednjih deset godina gotovo kontinuirano nagrađivani, što predstavlja dosta dugo razdoblje pozitivnih prinosa. Jasno je da određene dividendne dionice zahtijevaju vjerojatno i nešto višu valuaciju, odnosno tržišnu vrijednost, ali ima i precijenjenih. Navedene činjenice jasno ukazuju na potrebu selektivnog pristupa i razmatranje nekonvencionalnih izvora dividendnih prihoda.

U trenucima kako rasta, tako i pada tržišta postoje barem tri razloga za kupovinu dividendnih dionica kako bi se kreirao pravilno diverzificirani portfelj.

Ukupni prinos

Mnogi investitori vole pričati o dionicama koje iznenade i donesu goleme prinose. Tipične dividendne dionice nisu toliko uočljive, pomalo su i “dosadne” ali tijekom vremena dividenda odigra veliku ulogu u ukupnom prinosu. Od 1930. godine dividende su pridonijele 40 % ukupnog prinosa S&P 500 indeksa.

Povijesno manji gubici

Kompanije počinju s isplatama dividendi kad dosegnu zrelost u poslovanju i kad prihodi postanu stabilni. Taj ih status može spasiti u trenutku kad tržište tone i investitori masovno prodaju dionice. Naravno, i za dividendne dionice postoje razdoblja u kojima je prisutan negativan trend, ali on je učestalo manji od tržišnog prosjeka. Za vrijeme rasta tržišta dividendne dionice ostvaruju nešto manje stope rasta od tržišnog prosjeka, ali ipak ostvaruju značajan rast na bikovskom tržištu. Kombinacija manjih gubitaka tijekom medvjeđeg tržišta i solidnih prinosa tijekom bikovskog dovodi nas do jednakih prinosa koje ostvaruju tzv. “nedividendne dionice” kad promatramo duže razdoblje, ali naravno uz manju volatilnost. Zaključak je da su dividendne dionice prilika za investitore koji žele smanjiti volatilnost, a istovremeno zadržati prostor za rast, odnosno aprecijaciju cijene svake od pozicija u portfelju.

Rastući prihod

Dok inflacija ili rast kamatnih stopa mogu smanjiti vrijednost obveznice i njezinih fiksnih isplata, dividendne isplate imaju potencijal za rast, a i vrijednost dionice također se može povećati. To čini dividendni prihod primamljivim, pogotovo ako očekujete inflaciju, a očigledno je da se stopa inflacije kako na američkom tržištu, tako i na tržištima EU već neko vrijeme ubrzava.

Dividendne dionice primamljive su investitoru koji želi svoj novac uložiti na tržište dionica ali traži manju volatilnost. Važno je napomenuti da neće svaka dividendna dionica ostvariti potencijalno nižu volatilnost i rast u isto vrijeme, pa kako onda kreirati portfelj od takvih dionica? Najjednostavniji je pristup kupnja onih dionica koje povijesno plaćaju najviše dividende i imaju trend povećanja tijekom godina. Postoje naravno rizici koji prate ovaj vrlo pojednostavljen pristup. Tvrtke koje imaju najveći dividendni prinos, odnosno one koje isplaćuju najveću dividendu u odnosu na tržišnu cijenu dionice koncentrirane su u nekoliko industrija. Kupovanje dionica takvih tvrtki bez obzira na sektor u kojem se nalaze može dovesti do neuravnoteženog portfelja. Primjer - ako danas razmatrate kupnju 20 % najboljih dividendnih dionica, dogodit će se situacija u kojoj ćete imati 37 % cjelokupnog portfelja uloženo u financijski sektor. Sličan je primjer iz sektora komunalnih usluga. Naime, kompanije koje pružaju komunalne usluge također tradicionalno isplaćuju visoku dividendu u odnosu na cijenu dionice. Od 2012. do 2015. godine velik broj investitora imao je “overweight” na taj sektor. Takav povećani interes doveo je sektor komunalnih usluga do “prvog mjesta” s prinosom od 29 % u 2014. godini. Prinosi su tada ipak značajno nadmašili fundamente sektora kojem je zarada porasla za samo 13 %. U lipnju 2015. godine dionice kompanija navedenog sektora prošle su kroz 10 postotnu korekciju, odnosno investitori su u lipnju izgubili 10 % vrijednosti svojih pozicija.

Kako bi strategija dividendnih dionica bila uspješna, potrebno je fokusirati se na prinos od podcijenjenih dionica, na dionice kompanija sa zdravom bilancom koje ujedno ostvaruju snažan rast zarade aktivno tražeći najbolju vrijednost na tržištu koje se konstantno mijenja. Treba izbjegavati dionice koje smanjuju iznos isplaćenih dividendi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:26