ŠTO NAS ČEKA

Sve smo stariji, a i manje nas je: Zbog negativnog trenda možemo očekivati veći pritisak na zdravstvo

U Hrvatskoj je sredinom 2020. živjelo oko 863 tisuće osoba u dobi od 65 i više godina

50-godišnji Hrvat ima u prosjeku više zdravstvenih problema nego njegov vršnjak u Švedskoj, kaže Šime Smolić

 Vojko Basic/Cropix

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je sredinom 2020. živjelo oko 863 tisuće osoba u dobi od 65 i više godina, odnosno 21,3% ukupno procijenjenog stanovništva. Taj nas podatak svrstava među najstarije zemlje Europe.

Prema posljednjem dostupnom podatku, prosječno trajanje života u Hrvatskoj je 77,8 godina. Žene su mogle očekivati da će u prosjeku živjeti 80,9, a muškarci gotovo 6 godina manje od žena! Međutim, za potpunu sliku trebali bismo gledati i neke druge pokazatelje, npr. 65-godišnji muškarci mogli su 2019. očekivati da će do kraja života samo 4,6 godina biti dobra zdravlja, a muška osoba te dobi u Švedskoj 15,9 godina.

Ništa bolja predviđanja nisu bila ni za 65-godišnje žene jer se u Hrvatskoj za njih očekivalo 4,9 godina zdrava života, no Šveđanke te dobi mogle su očekivati u prosjeku još 16,6 godina zdrava života.

Stoga se postavlja logično pitanje: može li hrvatsko zdravstvo izdržati trend starenja stanovništva?

Veći troškovi

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić, ujedno i voditelj međunarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku, govori da je poznato da se najveći dio troškova zdravstvene zaštite odnosi na starije osobe, a prema nekim istraživanjima značajnije povećanje troškova nastupa već u 50-im godinama života i dostiže vrhunac oko 80-e.

- Međutim, ovi uzorci zdravstvene potrošnje po stanovniku razlikuju se po zemljama: 50-godišnji stanovnici u Hrvatskoj imaju u prosjeku više zdravstvenih problema nego njihovi vršnjaci u Švedskoj pa će relativna potrošnja u Hrvatskoj u toj dobi biti veća nego u Švedskoj. Također, očekivano trajanje života u Hrvatskoj je manje od 80 godina pa je vjerojatnije da je potrošnja po stanovniku na vrhuncu bliže 75-oj godini života - pojašnjava Smolić.

Prema podacima koje iznosi, oko 50 posto troškova zdravstvene zaštite može se pripisati stanovništvu od 65 i više godina, s time da su troškovi zdravstvene zaštite žena trećinu veći nego za muškarce, što se pripisuje duljem životu žena, većim troškovima u ranijim fazama života npr. zbog prenatalne skrbi, poroda itd. Za osobe koje žive više od 85 godina, oko trećine njihovih zdravstvenih troškova nastaju u razdoblju do smrti.

- S obzirom na gore navedeno i nastavak negativnih demografskih trendova, možemo očekivati povećan pritisak na zdravstveni sustav Hrvatske u budućnosti, ali to ne znači da zdravstveni sustav neće funkcionirati. Prostora za povećanje broja zaposlenih nema u toj mjeri da bi se značajno povećali prihodi od obveznih doprinosa kojima većinski podmirujemo troškove zdravstva. Zbog toga ćemo se u budućnosti morati više oslanjati na druge izvore financiranja, npr. iz vlastita džepa ili ćemo morati raditi kompromise u vidu smanjenja opsega zdravstvene zaštite koja je za korisnike "besplatna" - smatra Smolić i dodaje da drugih rješenja trenutačno nema na vidiku te da u Hrvatskoj ne možemo govoriti o značajnom trendu tzv. zdravog starenja ili je isti ograničen na manji dio stanovništva pa se ne možemo nadati da će nam to smanjiti ili barem usporiti povećanje troškova u zdravstvu. Izazov, dodaje Smolić, predstavlja i manjak osobne odgovornosti prema zdravlju, a to se jasno vidi kroz mlak odaziv građana ne preventivne zdravstvene programe, izraženu sklonost nezdravim navikama te trenutačnu situaciju s odbijanjem cijepljenja protiv bolesti covid-19 i sl.

- Smatram da se time ozbiljno treba pozabaviti i obrazovni sustav jer sustav vrijednosti i odgovornosti građana treba graditi u ranim fazama školovanja - zaključuje Smolić.

Prevencija i edukacija

Njegovo mišljenje dijeli i zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica europskih socijaldemokrata Biljana Borzan. Prema njezinim riječima, to je dugoročan problem zbog čega već djecu od najranije dobi trebamo odgajati tako da jednoga dana postanu odgovorni i zdravi stariji ljudi.

- Pretilost i pušenje, na primjer, donose brojne bolesti. Od kardiovaskularnih, dijabetesa, karcinoma..., sve to u konačnici znači lošu kvalitetu života u starijoj dobi, ali i silno trošenje lijekova, vrlo čestih pregleda, a to je velik udar na zdravstveni sustav - pojašnjava Borzan.

Epidemiolog Branko Kolarić iz Štampara tvrdi da je pogrešno govoriti da imamo previše starijih.

- Često se govori da imamo problem jer je u Hrvatskoj mnogo starijih osoba, no to nije točno. Mi samo imamo premalo mladih osoba - napominje. Starenje i povećanje životnog vijeka, pojašnjava Kolarić, civilizacijski je doseg i ono čemu težimo oduvijek, stoga treba raditi na zdravom starenju i aktiviranju ljudi kod kuće.

- Trebamo raditi na tome da naši stariji čim dulje budu u svojim kućama. Također, važno je da imaju funkcionalnu sposobnost i podršku okoline. Trebaju nam volonteri koji će pomagati - smatra Kolarić. Kao primjer problema starije dobi navodi česte padove koji rezultiraju lomovima, a tome i pogoršanom kvalitetom života.

U nekim razvijenim zemljama, u kojima se radi na što boljoj kvaliteti života starijih, vodi se briga o raznim detaljima.

- Važno je brinuti se i o mentalnom zdravlju starijih jer u obzir treba uzeti činjenicu da s godinama bilježe sve više gubitaka, i mentalnih i fizičkih, umire im mnogo osoba iz bliskog kruga ljudi, a sve to utječe na njih - smatra.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 07:13