Hrvatska među zemljama Europske unije s najsnažnijim oporavkom prometa u maloprodaji

Hrvatska je u svibnju bila među zemljama EU-a s najsnažnijim oporavkom prometa u maloprodaji, znatno iznad europskog prosjeka, pokazuje izvješće Eurostata, odražavajući utjecaj ublažavanja mjera suzbijanja pandemije koronavirusa.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji EU-a u svibnju je porastao 16,4 posto u odnosu na travanj kada je prema revidiranim podacima rezultatima pao 11,4 posto. U eurozoni je promet na mjesečnoj razini porastao 17,8 posto, nakon revidiranog 12,1-postotnog pada u travnju.

Podaci odražavaju postupno ublažavanje mjera kojima vlade nastoje suzbiti širenje koronavirusa, pri čemu u Eurostatu posebno izdvajaju više nego udvostručeni promet u trgovinama tekstila, odjeće i obuće. Snažno je porastao i promet na benzinskim postajama, za 31,9 u EU te za 38,4 posto u eurozoni. Najskromniji rast prometa zabilježen je u maloprodaji hrane, pića i duhana, za 2,1 posto u EU odnosno 2,2 posto u eurozoni.

Hrvatska uz bok Austriji i Rumunjskoj

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile rast prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini, uz izuzetak Bugarske gdje je stagnirao. Najviše je poskočio u Luksemburgu, za 28,6 posto. Slijede Francuska s 25,6 posto te Austrija s 23,3 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u svibnju porastao 21,4 posto u odnosu na travanj kada je potonuo 20,6 posto. U skupini je i Rumunjska s rastom prometa na mjesečnoj razini za 20,1 posto. Najniže stope rasta prometa bilježile su Švedska, Finska i Slovačka, od 0,6 te 2,7 i 5,6 posto.

Podaci za Češku, Grčku, Italiju i Cipar označeni su kao povjerljivi.

Blaži pad prometa na godišnjoj razini

U odnosu na prošlogodišnji svibanj promet u maloprodaji 27-članog EU-a pao je u svibnju 4,2 posto. U travnju je potonuo 18 posto. U eurozoni bio je 5,1 posto manji nego u svibnju 2019. U travnju potonuo je 19,6 posto.

Podaci odražavaju znatno blaži pad prometa u širokoj kategoriji neprehrambenih proizvoda, uključujući odjeću, za 6,9 posto u EU, u odnosu na 28,7-postotni pad u travnju. U eurozoni promet je u toj kategoriji proizvodna u svibnju pao devet posto, nakon 32,6-postotnog pada u travnju. Najviše je na godišnjoj razini u svibnju pao promet na benzinskim crpkama, za 24,3 posto u EU te za 27,4 posto u eurozoni.

Najviše je porastao promet u maloprodaji hrane, pića i duhana za 4,1 posto u EU i za 4,9 posto u eurozoni, pokazuje izvješće Eurostata. Zbog pandemije Europljani su i u svibnju znatno više naručivali poštom i Internetom nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što se očituje u skoku obujma prometa za 32,9 posto u EU, te za 31,2 posto u eurozoni.

Bugarska s najvećim padom na godišnjoj razini

Među 27 zemalja članica čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći pad prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježila je u svibnju Bugarska, za 20,4 posto. Slijede Luksemburg s padom prometa za 19,7 posto, te Španjolska gdje je smanjen 17,9 posto.

U Hrvatskoj je obujam prometa u maloprodaji u svibnju u usporedbi s istim mjesecom lani pao 5,8 posto. U travnju je na godišnjoj razini potonuo 24 posto. Najveći su rast prometa bilježile Njemačka, Danska i Austrija, u rasponu od 7,2 do 4,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.