Kolumna

Energetika kao pokretač Hrvatske!

Nastavak investicijskih aktivnosti HEP-a važan je i za snaženje našeg proizvodnog portfelja i jačanje budućeg tržišnog položaja
Gradilište vjetroelektrane Korlat (HEP)
 Jure Miskovic / CROPIX

Piše: Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a

U prijelomnim, kriznim trenucima i razdobljima, kao što su rat, globalna recesija ili prirodne katastrofe, pokazuje se koliko je za svaku državu važno imati snažan i otporan energetski sustav. To se potvrdilo i u aktualnoj krizi uzrokovanoj pandemijom bolesti Covid-19, koju je Hrvatska elektroprivreda kao stožerna nacionalna energetska tvrtka dočekala spremna i s visokom razinom operativne i financijske stabilnosti poslovnog sustava. U tom kontekstu valja podsjetiti da je nam je agencija Standard & Poor's krajem prošle godine povećala samostalni kreditni rejting, uz konstataciju da smo poboljšali upravljanje po pitanju izloženosti vrlo promjenjivim hidrološkim okolnostima i fluktuacijama cijena energenata.

Zahvaljujući financijskoj i poslovnoj stabilnosti te iskazujući socijalnu osjetljivost, odmah po izbijanju krize poduzeli smo niz mjera s ciljem da svojim kupcima olakšamo kriznu situaciju. Obustavili smo isključenja kupaca zbog dugovanja za električnu energiju, a ponovno smo uključili ona kućanstva kojima je bila isključena električna energija čime smo građanima omogućili neometano obavljanje svih aktivnosti, poput rada od kuće ili škole na daljinu. Privremeno smo obustavili slanje opomena i provođenje ovrha.

Naš je primarni cilj, ali i zakonska obveza jamčiti visoku razinu sigurnosti opskrbe električnom energijom svih kupaca u Republici Hrvatskoj, nesmetano funkcioniranje kritične infrastrukture u djelatnostima proizvodnje i distribucije električne energije te stabilnost ukupnog elektroenergetskog sustava. Ujedno je u trenutku krize bilo iznimno važno da nastavimo s realizacijom planiranih investicija, a u cilju razvoja i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Mi u Hrvatskoj elektroprivredi shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta.

To znači da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen tijekom ovog razdoblja smanjenih općih gospodarskih aktivnosti. Pritom smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. To je gotovo dvostruko više u odnosu na prosječni iznos u proteklih nekoliko godina. Realizacija plana investicija imat će snažan pozitivan učinak na bruto domaći proizvod i doprinijeti zapošljavanju hrvatskih radnika s ciljem očuvanja radnih mjesta, odnosno angažiranju dobavljača iz Hrvatske kako bi se u kriznoj situaciji povećala ukupna poslovna aktivnost u državi. Na taj način, HEP grupa će biti jedan od ključnih čimbenika stabilnosti gospodarskog sustava i ublažavanja trenutne gospodarske krize. Želim naglasiti da povijesno visoku razinu investicija nismo planirali iznimno samo za 2020. godinu. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2023.

Nastavak investicijskih aktivnosti HEP-a važan je i za snaženje našeg proizvodnog portfelja i jačanje budućeg tržišnog položaja. Svjesni smo društvenih očekivanja i svoje uloge nositelja niskougljične energetske tranzicije Hrvatske. Naša je razvojna Strategija HEP 2030 usklađena s novom Energetskom strategijom RH. U sklopu izabranog obnovljivog scenarija razvoja, u tijeku ili pripremi realizacije u ovom trenutku imamo niz projekata. Najveći je projekt dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj s ukupnim povećanjem snage za 412 megavata i ulaganjima od 3,7 milijarde kuna. Za taj projekt u tijeku su izrada projektne dokumentacije i postupci ishođenja dozvola. U izgradnji je novi visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage, investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna. U poodmakloj je fazi izgradnja prve naše vjetroelektrane, VE Korlat, snage 58 megavata, u koju ulažemo oko 500 milijuna kuna, a uskoro planiramo puštanje u pogon sunčane elektrane Vis, snage 3,5 megavata. U pogonu već imamo jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri, snage 1 megavat, gdje ćemo uskoro početi s radovima na proširenju elektrane, a tijekom ove godine u izgradnji ćemo imati još pet sunčanih elektrana.

Zagreb, 221018.
Hrvatska elektroprivreda, Vukovarska 37.
Frane Barbaric, predsjednik Uprave HEP-a.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Gorsic / CROPIX
Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a

Ukupno ćemo do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1500 megavata. Od tog iznosa, u vjetroelektranama planiramo imati 350 megavata, a jednako toliko i u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz OIE sa sadašnjih šest na devet milijardi kilovatsati godišnje u 2030. godini, u prosječnim hidrološkim i meteorološkim uvjetima.

Zahvaljujući i sve povoljnijem okruženju za ulaganja koje sustavno izgrađuje Vlada Republike Hrvatske, očekujemo uspješno ostvarenje svih naših planiranih projekata. Osim s Vladom i tijelima državne uprave, kod projekata obnovljivih izvora, važna nam je suradnja s lokalnim zajednicama i poduzetnicima u energetskom sektoru. Na temelju poziva zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata OIE, s jedanaest općina i gradova potpisali smo sporazume o suradnji na razvoju sunčanih elektrana ukupne procijenjene snage oko 120 megavata. Dodatnih 60 megavata osigurali smo akvizicijama projekata u razvoju. Takvi projekti na kojima ostvarujemo suradnju s domaćim proizvođačima opreme za elektroenergetska postrojenja potiču razvoj industrije za 21. stoljeće, povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva. Pozitivno iskustvo s prethodnim pozivom zainteresiranim partnerima motiviralo nas je na pripremu novog poziva koji ćemo objaviti ovih dana. Još oko 100 megavata potencijalna je ukupna snaga sunčanih elektrana koje razvijamo samostalno.

Međutim, da bismo ispunili kompanijske i nacionalne energetsko-klimatske ciljeve, osim povećanja kapaciteta i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, potrebno je provoditi i mjere povećanja energetske učinkovitosti i sustavnog gospodarenja energijom. Na tom području istaknuo bih dva projekta povećanja energetske učinkovitosti centralnih toplinskih sustava u Osijeku i Zagrebu, ukupne vrijednosti veće od 600 milijuna kuna, a koji će se realizirati uz sufinanciranje iz fondova EU. Mjera energetske učinkovitosti je i smanjenje vlastite potrošnje energije. S tim ciljem smo u protekle dvije godine instalirali gotovo 30 sunčanih elektrana na krovove zgrada u našem vlasništvu, a prema konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom.

Vrlo smo aktivni i na još jednom području koje je važno za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti, a to je sektor cestovnog prometa. Od početka 2019. do danas, širom Hrvatske, u gradovima, na autocestama i drugim prometnicama, postavili smo više od 70 punionica za električna vozila uključujući prvu ultrabrzu punionicu, koja omogućava punjenje za svega desetak minuta, tako da sada ukupno imamo 125 punionica. Vozila na električni pogon s mrežom punionica u budućnosti će predstavljati važan element napredne mreže. Stoga i na tom području pratimo trendove i planiramo investicije. Tako je između ostalog u tijeku provedba 230 milijuna kuna vrijednog Pilot projekta uvođenja naprednih mreža. Taj projekt, kao i veći dio programa elektromobilnosti, zatim spomenute projekte u toplinarstvu, uz još niz drugih manjih projekata, sufinanciramo sredstvima iz EU fondova, koja ćemo i ubuduće nastojati povlačiti za slične projekte.

Brinje, 100719.
Benzinska postaja INA.
Na autocesti A1 u smjeru Dubrovnika pustena je  u rad nova  HEP-ova punionica za elektricna vozila, cime se
po prvi put omogucuje voznja elektricnim automobilom od granice sa Slovenijom i Madjarskom do Jadranskog mora.
Na fotografiji: svecano otvaranje na odmoristu Brinje, Frane Barbaric
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
Frane Barbarić

Što hrvatsku energetiku, a onda i Hrvatsku elektroprivredu čeka u razdoblju nakon pandemije? To ovisi o provedbi cjelovite energetske politike kao dijela koordinirane prostorne, okolišne, ekonomske i energetske politike. Energetska politika mora voditi računa o pozitivnim ekonomskim učincima od energetskih investicija za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Jednako tako trebamo imati politiku koja će voditi računa i o obvezama Republike Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Mislim da je Vlada na tom polju odradila i još uvijek radi velik i dobar posao. Dobili smo novu energetsku strategiju, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje do 2030. godine i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama; izrađen je Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja, a pri kraju je i izrada Nacrta Nacionalne razvojne strategije do 2030.

Zato nisam sklon govoriti o potrebi uvođenja dramatičnih promjena u hrvatskoj energetici, posebno elektroenergetici. Iako će se zbog aktualne krize promijeniti neki ulazni podaci koji su korišteni za izradu spomenutih dokumenata, ciljevi i alati su jasno postavljeni i sukladni globalnim trendovima i opredjeljenjima. To je smjer kojim treba ići, ne treba izmišljati toplu vodu. Također, elektroenergetskom sektoru srećom ne treba novi početak kakav je potreban nekim drugim gospodarskim granama kao što su primjerice turizam i ugostiteljstvo, putnički prijevoz ili industrija zabave i organizacije događaja, čije je poslovanje snažno pogođeno a i u bližoj će budućnosti izravno ovisiti o provedbi epidemioloških mjera i preporuka te promjenama ponašanja potrošača. Isto tako, treba biti oprezan kod zazivanja naglih rezova u energetici, jer veći, investicijski intenzivni energetski projekti zahtijevaju vrlo dugo vrijeme realizacije, primjerice, za projekt jedne vjetroelektrane od ideje do puštanja u rad potrebno je desetak godina, a za velike hidroelektrane čak i više desetljeća.

Sve navedeno ne znači da nismo izvukli nikakve pouke iz sadašnje situacije i da sve treba nastaviti raditi po starom. Naprotiv, evo primjerice, što se tiče Hrvatske elektroprivrede, vrlo je jasno da ćemo morati dodatno ubrzati digitalizaciju poslovanja s kupcima i korisnicima, ali i drugih poslovnih procesa. Također, čini se da je dodatno sazrela svijest o potrebi da Hrvatska u razumnom roku postigne visok stupanj energetske samodostatnosti. Investicije koje ćemo mi u HEP-u, zajedno s drugim subjektima u energetskom sektoru, realizirati s tim ciljem, omogućit će rast zaposlenosti i brži gospodarski oporavak Hrvatske u godinama nakon krize, a hrvatski energetski sektor dodatno ojačati i učiniti još otpornijim na sve moguće, ne samo epidemiološke krize u budućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:05