Analiza

Domaćem mljekarstvu i proizvodnji mesa potreban je hitan zaokret i nova strategija

Podaci o proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. pokazuju da je otkup svježeg sirovog mlijeka pao za sedam posto u odnosu na 2018. godinu
Ilustracija
 Vlado Kos / CROPIX / CROPIX

Domaća proizvodnja mlijeka i mesa kontinuirano padaju, kao i broj proizvođača, zbog čega trebaju hitan zaokret i novu strategiju, upozorava se u analizi konzultantske tvrtke Smarter.

Podaci o proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. pokazuju da je otkup svježeg sirovog mlijeka pao za sedam posto u odnosu na 2018. godinu te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka.

Uvoz mliječnih proizvoda porastao je za pet posto, dok je istovremeno izvoz pao četiri posto, navode iz Smartera napominjući kako je po prvi puta pao izvoz svih fermentiranih proizvoda, za čak 12 posto, a svih vrsta sireva za 13 posto.

"Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto", ističu iz Smartera.

Navode da su u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi slični. U Hrvatskoj je povećana proizvodnja utovljenih goveda, no nažalost na osnovi povećanja uvoza teladi odnosno junadi težine veće od 300 kilograma, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao 9 posto, na 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od čak 36 posto u odnosu na 2018. godinu. Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za 10 posto.

Prevelika ovisnost o uvozu može rezultirati destabilizacijom opskrbe

"Postojeća zdravstvena kriza koja se već prelijeva u ekonomsku, pokazala je da prevelika ovisnost o uvozu hrane u okolnostima krize može dovesti do destabilizacije opskrbe stanovništva, što je paradoksalno za zemlju kao što je Hrvatska, koja ima sve prirodne potencijale za proizvodnju, kako mesa, tako i mlijeka", ističu iz Smartera.

Napominju i kako se na dnevnoj razini raspravlja o potrebi povećanja domaće poljoprivredne proizvodnje, jer je, izgleda javnosti, kako općoj, tako i političkoj, "trebala korona-kriza kako bi osvijestili činjenicu da je Hrvatska u podmirenju potreba vlastitog stanovništva za hranom, u velikoj mjeri ovisna o uvozu, jer je njena proizvodnja hrane nedostatna".

Iz Smartera podsjećaju da su više puta predlagali da Ministarstvo poljoprivrede izradu nove Strategije poljoprivrede koja će biti "strategija zaokreta" i čiji će ciljevi biti vezani prvenstveno uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje. To je, kažu u Smarteru, posebno važno za proizvodnju mesa i mlijeka, jer se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi. U strategiji koju su izradili stručnjaci Smartera predlaže se da se kao cilj u proizvodnji mlijeka postavi samodostatnost od 80 posto.

U tovnom govedarstvu, kao potencijalno jednom od najjačih izvoznih proizvoda hrvatske poljoprivrede, potrebno je odgovarajućim mjerama proizvođače usmjeriti prema tovu domaće teladi i junadi, jer tov junadi koji se zasniva isključivo na njihovu uvozu, cijeli sektor čini volatilnim, cjenovno osjetljivim, a samim time i ukupnu proizvodnju nestabilnom.

S druge strane, u cijelom lancu vrijednosti ne ostvaruje se maksimalno moguća dodana vrijednost, već se dio gubi uvozom sirovine, kažu u Smarteru. Smatraju kako za ostvarenje ciljeva u govedarstvu, treba povećati broj krava, kako u mliječnom, tako i u sustavu krava rodilja/dojilja, što znači da odgovarajućim mjerama treba stimulirati odgoj vlastitog podmlatka, kao i ostanak junadi u proizvodnji, bilo za tov, bilo za rasplodne junice za proizvodnju mlijeka.

Predlažu i novi izračun cijene koštanja za svaki segment u lancu govedarske proizvodnje, a taj bi izračun bio temelj za određivanje visine potpore čime bi ona postigla svoju svrhu, te ne bi predstavljala bacanje novca bez efekta. U Smarteru smatraju i da treba povećati proizvodno-vezane potpore za proizvedeno tele do drugog mjeseca starosti, koju treba vezati samo na onaj broj krava koji je u prethodnoj godini otelio pomladak. Potpora za odgoj teleta do jedne godine mora minimalno ostati na razini od 3.500 kuna, ističu.

Među mjerama koje predlažu su i uvođenje trošarine na potrošnju telećeg mesa, odnosno stimuliranje proizvodnje teletine kvalitete i vrste koju uvozimo kao teleće meso (križanac Holsteina i mesnih pasmina).

Predlažu također i da država, kroz financiranje robnih rezervi, stimulira ulazak farmera u stočarsku proizvodnju. Ta mjera, kako objašnjavaju, potrebna je zbog izrazito dugog ciklusa proizvodnje u stočarstvu i loših iskustava farmera u prošlosti, s izrazito nepovoljnim kreditima, zbog čega se dio njih teško odlučuje za povratak u govedarstvo.

"Situacija u hrvatskoj poljoprivredi je teška i kompleksna te samo konsenzusom svih dionika i zaokretom u dugoročnoj strategiji razvoja poljoprivrede, koji će pratiti zaokružen i cjelovit sustav mjera za ostvarenje strateških ciljeva, možemo podići proizvodnju hrane na onu razinu koju to domaći potencijali proizvodnje, ali i hrvatski građani zaslužuju", zaključuje se u analizi Smartera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 06:03