Počelo je novo razdoblje u razvoju hrvatskog tržišta prirodnog plina

Početak komercijalnog rada terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) na otoku Krku ostvaren je 1. siječnja 2021. godine dolaskom prvog broda za prijevoz UPP-a "Tristar Ruby". Realizacijom projekta terminala Republika Hrvatska osigurala je novi dobavni pravac prirodnog plina, što ima znatan utjecaj na sigurnost opskrbe prirodnim plinom. Početak rada terminala označio je novo razdoblje razvoja tržišta prirodnog plina u Republici Hrvatskoj s obzirom na to da su diversificirani dobavni pravci, čime je smanjena ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.

Terminal za UPP složeno je industrijsko postrojenje na kojem se odvijaju tehnološki procesi koji rezultiraju otpremom prirodnog plina u plinski transportni sustav Republike Hrvatske.

Iz tekućeg u plinovito stanje

Prvi od procesa je prekrcaj UPP-a iz broda za prijevoz UPP-a u FSRU brod (engl. Floating Storage Regasification Unit). Prijelaz prirodnog plina iz tekućeg u plinovito agregatno stanje odvija se u potpunosti na FSRU brodu "LNG Croatia" te se zatim preko kopnenog dijela terminala otprema do plinskog čvora Omišalj, koji predstavlja ulaz u plinski transportni sustav Republike Hrvatske.

Glavnu infrastrukturu terminala, osim spomenutog FSRU broda, čini pristan izveden na armiranobetonskim stupovima (164 pilota). Pristan se sastoji od nekoliko elemenata koji su povezani u funkcionalnu cjelinu, a čija je glavna zadaća omogućiti siguran privez FSRU broda, njegovu kontinuiranu i nesmetanu komunikaciju s kopnom te sigurnu i pouzdanu otpremu plina s FSRU broda na kopneni dio terminala.

Marko Grbić

Ujedno, zadaća pristana je i posredni prihvat broda za prijevoz UPP-a koji se bočno privezuje uz FSRU brod pri pretovaru UPP-a. Na glavnom dijelu pristana, odnosno glavi pristana, smještene su visokotlačne pretakačke ruke koje čine plinsku liniju (spoj) između FSRU broda i kopnenog dijela terminala. Kroz pretakačke ruke, a zatim preko plinovoda koji je položen cijelom duljinom pristupnog mosta, prirodni se plin otprema do kopnenog dijela terminala. Na glavi pristana, osim visokotlačnih pretakačkih ruku, smještena je i protupožarna oprema te ostala pomoćna oprema nužna za sigurno i operativno funkcioniranje terminala. Brojne oslanjačke i privezne utvrdice raspoređene s obje strane glave pristana, a na koje su ugrađene brzootpuštajuće kuke i odbojnici, čine privezni sustav terminala. Privezna užad osigurava vezu između FSRU broda, broda za prijevoz UPP-a i kopna koja je dovoljno čvrsta, a ujedno i dovoljno elastična, čime su omogućene prirodne oscilacije u gibanju FSRU broda s morskom površinom. Uz pomoć ugrađenog priveznog sustava, u slučaju opasnosti, odvez FSRU broda moguće je provesti na siguran i brz način.

Dolazili i najveći brodovi

Na kopnenom dijelu terminala smještena su pomoćna postrojenja i objekti bez kojih siguran i pouzdan rad terminala, a samim time i pouzdana isporuka prirodnog plina ne bi bila moguća. Upravljačka zgrada, kao glavni objekt na kopnenom dijelu, osigurava kontinuirani operativni nadzor rada cijelog terminala non-stop, upravljanje terminalom preko upravljačkog sustava, a ujedno je i njegovo administrativno sjedište. Pomoćne prostorije upravljačke zgrade služe smještaju instrumentacijske i elektro opreme terminala. Pumpaonica protupožarne vode sa spremnikom protupožarne vode te ugrađenom hidrantskom mrežom pruža protupožarnu zaštitu na području terminala. Sa stajališta zaštite i osiguranja terminala te sprečavanja ulaska neovlaštenih osoba, na ulazu terminala smještena je čuvarnica pristana, a sam terminal ograđen je dvostrukom visokom ogradom. Zaštitarskom službom i kontinuiranim videonadzorom osigurana je visoka razina sigurnosti na cijelom području terminala.

Između odašiljačko-čistačke stanice na terminalu i plinskog čvora Omišalj, pruža se trasa visokotlačnog priključnog plinovoda. Plinovod predstavlja zatvoreni tehnološki sustav ukupne dužine 4,187.93 m te maksimalnog radnog tlaka 100 bar, a funkcija mu je plinovoda je otpremanje prirodnog plina s terminala do plinskog čvora Omišalj.

Kapaciteti uplinjavanja terminala iznose 2,6 milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje, a važno je napomenuti da su u sljedećih pet godina kapaciteti terminala zakupljeni gotovo u potpunosti.

Do dana sredine prosinca na terminal je dostavljeno više od 2,5 milijuna prostornih metara UPP-a, što je nakon uplinjavanja pretvoreno u nešto manje od 1,5 milijardi prostornih metara prirodnog plina u plinovitom stanju te u tom obliku otpremljeno u plinski transportni sustav Republike Hrvatske.

Na terminal je dosad pristalo 18 velikih brodova za prijevoz UPP-a, a zemlje iz kojih je UPP dosad stigao su Katar, Nigerija, SAD, Belgija, Trinidad i Tobago, Egipat i Francuska, iz čega je vidljiva fleksibilnost koju terminal daje regionalnom plinskom tržištu.

Prije dolaska bilo kojeg broda za prijevoz UPP-a na terminal potrebno je proći detaljne procedure i dubinske analize vlasnika broda, a LNG Hrvatska zadovoljila je najviše kriterije svih velikih tvrtki u industriji, kao što su Qatargas, Shell, Total, BP te je time omogućen dolazak većine brodova na tržištu. Među ostalim, već dva puta su na terminal dolazili brodovi klase Q-Max, odnosno najveći brodovi za prijevoz UPP-a na svijetu.

Iako je od početka komercijalnog rada prošlo manje od godinu dana, već je pokrenuto nekoliko projekata, čime će se omogućiti nove usluge korisnicima terminala i unaprijediti poslovanje tvrtke. Jedna od novih, ali već realiziranih usluga je pretovar UPP-a s FSRU broda na mali brod za prijevoz UPP-a. Prva takva operacija izvedena je krajem svibnja 2021. godine na brod za prijevoz UPP-a "Avenir Accolade".