Izvedba u ovoj godini ulijeva povjerenje, čak i ako se nastavi pandemija

Izvedba sektora turizma i ugostiteljstva drugu je godinu uzastopno ostala pod dominantnim utjecajem pandemije. Dolasci i noćenja stranih turista ostvarili su snažan rast u odnosu na prethodnu godinu, ali se pritom i dalje nalaze znatno ispod pretpandemijskih razina. Turistički sektor u kratkom roku ostaje pod dominantnim utjecajem epidemioloških kretanja u zemlji i inozemstvu. Oporavak potražnje na pretpandemijske razine možemo očekivati tek u trenutku kada ugroza bude u potpunosti eliminirana ili svedena na zanemarive razine. Pritom očekujemo nastavak pozitivne izvedbe domaćih turističkih kompanija zahvaljujući ostvarenom poboljšanju kvalitete smještaja u prethodnim godinama dok će se potencijalno niži priljev gostiju preliti na manje atraktivne destinacije i smještajne kapacitete lošije kvalitete.

Turistički sektor u brojkama

Izvedba domaćeg turističkog sektora drugu je godinu uzastopno ostala pod dominantnim utjecajem pandemije te posljedičnih mjera ograničenja putovanja, ali i povećane averzije posjetioca prema riziku kojima je prioritet pri odabiru destinacije postala sigurnost. Sukladno navedenome, gosti su se sve više okrenuli prema geografski bližim destinacijama te duljem boravku na jednoj destinaciji sa sigurnijim i mirnijim okruženjima.

Nakon što je u 2020. realizirano samo 33,9 posto prošlogodišnjih dolazaka stranih turista, 2021. bismo mogli proglasiti uspjehom promatrano iz perspektive turističkih brojki. Naime, nakon pada u prvom kvartalu godine pod utjecajem još uvijek snažnih mjera ograničenja kretanja, broj dolazaka stranih turista bilježi kontinuirani dvoznamenkasti do troznamenkasti rast od travnja. Na razini prvih devet mjeseci godine broj dolazaka stranih turista gotovo se udvostručio u odnosu na istih period prošle godine, sa 5,5 na 10 milijuna stranih gostiju. Ipak, ovogodišnja izvedba je nešto manje impresivna usporedimo li je s pretpandemijskim razdobljem. Naime, u odnosu na isto razdoblje 2019., ove godine je realizirano samo 62,4 posto dolazaka stranih turista, odnosno 75,1 posto noćenja. Otežano putovanje rezultiralo je rastom prosječnog broja noćenja po dolasku sa 4,8 koliko je iznosilo u 2019., na 6,4 u 2020., a slična izvedba nastavljena je i u ovoj godini.

Promatramo li turističku aktivnost domaćeg stanovništva, zamjetan je nešto blaži pad broja dolazaka u 2020. nego što je to slučaj kod stranaca što možemo pripisati smanjenoj neizvjesnosti povezanoj s boravkom u vlastitoj zemlji u vrijeme pandemije te otežanim pristupom određenim inozemnim destinacijama. U takvim okolnostima, udio dolazaka domaćih turista povećan je s prosječnih 8 posto koliko je iznosio od 2015. do 2019. na više od 15 posto u 2020. Promatrano u odnosu na pretpandemijsku 2019., u 2020. je realizirano više od 70 posto dolazaka domaćih turista, a kod pokazatelja za prvih devet mjeseci tekuće godine gotovo da nema zaostajanja.

Iako je pandemija rezultirala znatnim smanjenjem posjeta stranih turista, čini se da nije imala značajnijih utjecaja na udio pojedinih zemalja u ukupnom turističkom prometu te su posjetioci iz Njemačke zadržali vodeću poziciju u ukupnom broju posjeta stranih državljana, a slijede gosti iz Slovenije i Austrije. Najznačajniji pad broja noćenja zabilježen je kod posjetioca iz Ujedinjene Kraljevine, Poljske i Italije.

Jedanaestogodišnji kontinuirani rast deviznih prihoda od turizma zaustavljen je prošle godine kada su isti ostvarili korekciju od 54,3 posto (vidi graf 3). Udio deviznih prihoda od turizma u BDP-u je tako smanjen s gotovo 20 posto koliko je iznosio u 2019. godini na ispod 10 posto, ukazujući tako na izuzetan značaj posrtanja izvedbe turističkog sektora za cjelokupno gospodarstvo. Iako podaci o kretanjima platne bilance u trećem kvartalu ove godine još nisu dostupni, podaci za prva dva tromjesečja ukazuju na solidan dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini.

Kontinuirani trend rasta broja zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zaustavljen je u prošloj godini. Detaljnije, broj zaposlenih u ovom sektoru smanjen je za 14,2 posto prošle godine što predstavlja najveću korekciju među analiziranim djelatnostima. U prvih deset mjeseci ove godine broj zaposlenih je porastao za oko tri posto na godišnjoj razini. Pritom i dalje govorimo o oko osam tisuća manje zaposlenih u ovom sektoru u odnosu na 2019. godinu.

Najveće turističke gubitke u 2020. je ostvarila Dubrovačko-neretvanska županija te Grad Zagreb sa smanjenjem broja dolazaka turista od gotovo 80 posto što uvelike pripisujemo činjenici da su ova odredišta tradicionalno najposjećenija sa strane stranih gostiju. Istodobno, upravo su ova odredišta zabilježila najsnažnije stope oporavka tijekom ove godine, s naglaskom na rast potražnje u tradicionalno najposjećenijim mjesecima, srpnju i kolovozu. Smještajni kapaciteti i investicije Trend rasta broja smještajnih kapaciteta zaustavljen je u prošloj godini te je krajem kolovoza 2020. bilo registrirano 11,3 posto postelja manje nego prošle godine što pripisujemo smanjenoj aktivnosti privatnih iznajmljivača s obzirom na znatan pad potražnje uz istodobnu obvezu plaćanja paušala turističke pristojbe te članarine turističkim zajednicama. Na takav zaključak upućuje i detaljnija analiza strukture smještajnih kapaciteta koja pokazuje kako je broj postelja najviše smanjen u privatnim sobama i to za 27 posto.

Istodobno, broj postelja u hotelima i aparthotelima uvećan je za 19,8 posto što je u skladu s našim očekivanjima s obzirom na to da se glavnina priprema turističkih kompanija za sezonu odvijala u pretpandemijskom periodu. Marginalan rast broja postelja (+0,7 posto) ostvarili su i kampovi i kampirališta kojima je u prilog išla rastuća potražnja gostiju za solucijama koje omogućuju socijalno distanciranje s namjerom smanjenja mogućnosti prijenosa kapljične zaraze virusom.U svim ostalim segmentima bio je pad broja. Od ukupnog broja hotela, najveći udio čine hoteli s četiri zvjezdice (45,4 posto), te tri zvjezdice (42,3 posto). Istaknimo pritom kako je nastavljen trend unapređenja kvaliteta, odnosno podizanja kategorije hotela zahvaljujući značajnim investicijama u prethodnom razdoblju.

Drastično smanjenje prihoda turističkih kompanija rezultiralo je smanjenjem raspoloživih sredstava za investiranje, a u nekih slučajevima i poteškoćama u otplati postojećih kreditnih obveza jer je najveći iznos moratorija na kredite odobren upravo turističkom sektoru. U skladu s navedenim, znatan dio planiranih investicijskih aktivnosti je odgođen.

Trenutak oporavka investicijske aktivnosti u turističkom sektoru teško je predvidjeti jer isti ponajviše ovisi o oporavku turističke potražnje čiju potpunu normalizaciju možemo očekivati tek s još neizvjesnim trenutkom okončavanja pandemije. Najveću investicijsku aktivnost pritom očekujemo u hotelskom segmentu, s ciljem daljnjeg povećanja kapaciteta i podizanja kvalitete smještaja. Dodatno, očekujemo da će povlačenje sredstava iz fondova EU biti značajan pokretač investicijske aktivnosti u turističkom sektoru u narednim godinama s obzirom na značajan iznos odobrenih sredstava, ali i značaj ciljeva kohezijske politike za turistički sektor kroz inovacije i digitalizaciju te održivi urbani, ruralni i obalni razvoj kao i lokalne razvojne inicijative.

U prilog snažnijem povlačenju sredstava iz fondova EU u turističkom sektoru ide i usvajanje nove Nacionalne klasifikacije statističkih regija 2021. kojom su sve NUTS2 regije, osim grada Zagreba, klasificirane u kategoriju slabije razvijenih regija jer je njihov BDP ispod 75 posto prosječnog BDP-a EU, čime će se osigurati veće stope sufinanciranja projekata iz fondova EU.

Potencijalne prilike za turistički sektor u kratkom i dugom roku

· Nastavak repozicioniranja ključnih turističkih kompanija prema ponudi i uslugama visoke dodane vrijednosti uz povećani fokus na upscale i premium segment potiče privlačenje gostiju snažnije platežne moći.

· Hrvatska odskače od europskog prosjeka u kategorijama "sigurnost" te "zdravstvo i higijena" što ide u prilog privlačenju gostiju u postpandemijskom periodu. Izgledno je očekivati da će iskustvo s pandemijom povećati osjetljivost dijela posjetitelja na zdravstvenu sigurnost turističke destinacije.

· Uključivanje poljoprivrednih i drugih kapaciteta u turističke lance vrijednosti

· Snažan potencijal razvoja medicinskog turizma kao posljedice niže razine troškova medicinskih usluga u odnosu na zemlje zapadne Europe

· Značajan iznos sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje iz fondova EU tijekom sljedećih šest godina ide u prilog inovacijama i digitalizaciji turističkog sektora te poticanju održivog urbanog, ruralnog i obalnog razvoja.

· Poboljšanje zračne povezanosti te posljedična penetracija hrvatskog turizma na tržišta koja su dosad bila uvelike zanemarena.

· Snažniji fokus na razvoj turističkih niša kao što su zdravstveni, kongresni, ruralni, gastro turizam i drugi.

· Otklanjanje administrativnih prepreka i poboljšanje dostupnosti javne infrastrukture za realizaciju investicija u turizmu.

Potencijalni rizici za turistički sektor u kratkom i dugom roku

· Pandemija ostaje najveća prijetnja turističkom sektoru u kratkom roku.

· Usprkos visokim stopama ekonomskog rasta u tekućoj godini, pandemija i dalje predstavlja značajan ekonomski rizik. Obnovljeni recesijski pritisci smanjili bi kupovnu moć stanovništva što bi se negativno odrazilo na turističku potražnju.

· Visoka sezonalnost domaćeg turizma čini turistički sektor Hrvatske izuzetno ovisnim o vremenskim prilikama u ključnim mjesecima turističke sezone.

· Nedovoljan broj sveukupne radne snage u sektoru (pod pretpostavkom povratka potražnje na razine iz prethodnih godina) s naglaskom na specijalizirano educirane zaposlenike.

· Nedostatak razvoja izvanpansionske ponude u skladu s razvojem kvalitete hotelskog smještaja.

· Dugoročna pogoršanja kvalitete mora i onečišćenja obale zbog neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i otpadnih voda.

· Nedostatak "greenfield" investicija uslijed lošeg poslovnog okruženja (123. mjesto među 140. zemalja prema izvješću Svjetskoga gospodarskog foruma o konkurentnosti u putovanjima i turizmu), često vlasnički neriješenog zemljišta pogodnog za veće investicijske projekte te neizvjesnosti vremena potrebnog za razrješavanje vlasničkih odnosa.

· Loša pozicije Hrvatske u segmentu konkurentnosti cijena među konkurentskim destinacijama.

Jačanje posebnih oblika turizma za produljenje turističke sezone

Ranjivost turističkog sektora predstavlja prijetnju za stabilnost cjelokupne domaće ekonomije s obzirom na značajan udio koji turizam ima u hrvatskom BDP-u. Iz tog razloga potrebno je raditi na njegovoj održivosti te sinergiji s drugim djelatnostima.

Hrvatska posjeduje potencijale i najvažnije prirode resurse potrebne za unapređenje zdravstvenog turizma. U ovom segmentu Hrvatska je ostvarila značajan pomak samo na polju razvoja dentalnog turizma dok su potencijalni rehabilitacijskog turizma još nedovoljno iskorišteni. Istodobno, podaci pokazuju kako je tek 2 posto deviznih prihoda od turizma ostvareno na temelju poslovnih putovanja tijekom 2019. što upućuje na značajan prostor za razvoj kongresnog turizma u budućnosti.

S obzirom na sudjelovanje brojnih tradicionalno neturističkih djelatnosti, razvojem posebnih turističkih niša omogućilo bi se produljenje turističke sezone na cijelu kalendarsku godinu.

Usporedna analiza domaćih kompanija

Prihodi turističkih kompanija uvrštenih na Zagrebačkoj burzi u prva tri kvartala porasli su u rasponu od 80,0 posto do 180,0 posto te su sve kompanije izuzev jedne ostvarile pozitivan poslovni rezultat nakon značajnih gubitaka u prethodnoj godini.

U prvih devet mjeseci godine Grupa Valamar Riviera ostvarila je prihode od prodaje u visini 1.513,9 milijuna kuna što predstavlja rast od 138,6 posto godišnje. U prvih devet mjeseci tako je ostvareno 4,8 milijuna noćenja, što je još uvijek pad od 25,0 posto u odnosu na 2019. te povećanje od 116 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

Pritom je ostvarena prilagođena EBITDA u iznosu od 806,4 milijuna kuna što predstavlja poboljšanje od 631,8 milijuna kuna u odnosu na isti period 2020.

Investicije Valamar Riviere za ciklus 2020./21. planirane su u iznosu od 123 milijuna kuna te su namijenjene finalizaciji ranije započetih ulaganja (Istra Premium Camping Resort 5* i smještaj za zaposlenike u Dubrovniku) i projektima digitalizacije, investicijskog održavanja kao i pripremi budućih projekata za novi rast razvoj. Nakon završetka druge faze investicijskog ciklusa koji je Imperial Riviera započela 2019. godine, uspješno je preuređen i otvoren Valamar Meteor Hotel 4* u Makarskoj čime je dodan niz novih sadržaja te je poboljšana kvaliteta smještaja. Valamar Riviera i mirovinski fondovi PBZ Croatia osiguranje nastavljaju sa značajnim investicijama u repozicioniranje turističkog portfelja u Starom Gradu na otoku Hvaru prema kategoriji 4* i 5* u vrijednosti od 300 milijuna kuna. Istodobno, Valamar Riviera i AZ mirovinski fondovi nastavljaju zajednička ulaganja u turizam kroz drugu fazu dokapitalizacije tvrtke Imperial Riviera u iznosu od 690 milijuna kuna.

Na drugom mjestu zadržala se Maistra d.d. koja je u prvih devet mjeseci godine ostvarila rast prihoda od prodaje od 120,5 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 568 milijuna kuna što je tri puta više u odnosu na prošlogodišnju i 3 posto više od ostvarenja u 2019. U ovoj godini kompanija će se fokusirati na ulaganja u poboljšanje postojećih proizvoda te u pripremu projekata novih proizvoda, najvećim dijelom u kampovima. Očekivana ulaganja za godinu iznose oko 130 milijuna kuna.

U prvih devet mjeseci godine Grupa Plava Laguna ostvarila je rast prihoda od prodaje od 139 posto, a dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) prilagođena za jednokratne pozicije iznosi 487 milijuna kuna. Plava Laguna u prošloj godini realizirala je dio planiranih ulaganja u iznosu od 145 milijuna kuna s najznačajnijom investicijom u kampu Park Umag. Nastavljen je program uređenja plaža, kao i uređenja objekata za smještaj radnika.

Izgledi

Turistički sektor u kratkom roku ostaje pod dominantnim utjecajem epidemioloških kretanja u zemlji i inozemstvu. Oporavak potražnje na pretpandemijske razine možemo očekivati tek u trenutku kada ugroza bude u potpunosti eliminirana ili svedena na zanemarive razine. Istodobno, izvedba u ovoj godini ulijeva povjerenje u održivost poslovanja domaćih turističkih kompanija čak i u slučaju produljenog perioda epidemioloških mjera.

Očekujemo da će domaće turističke kompanije u postpandemijskom periodu nastaviti bilježiti solidne stope rasta i profitabilnosti zahvaljujući ostvarenom poboljšanju kvalitete smještaja u prethodnim godinama dok će se potencijalno niži priljev gostiju radi eventualnih recesijskih pritisaka preliti na manje atraktivne destinacije i smještajne kapacitete lošije kvalitete.

Hrvatski turizam nastavlja patiti od koncentracije najvećeg broja noćenja u samo dva mjeseca u godini te niske prosječne potrošnje po turistu. Uzimajući sve navedeno u obzir te izuzetnu važnost turističkog sektora za domaću ekonomiju, evidentno je kako je nova strategija razvoja nužna kako bi se hrvatskom turizmu omogućio daljnji rast i stvaranje veće dodatne vrijednosti za cjelokupno gospodarstvo.