Fokus na ulaganja koja će poticati konvergenciju Hrvatske prema najrazvijenim državama u EU

Hrvatska ulazi u 2026. s jasnim potencijalom dodatno učvrstiti svoje mjesto na svjetskoj gospodarskoj karti. Stabilan makroekonomski okvir, digitalna transformacija i investicije u održivost oblikuju pozitivnu sliku budućnosti, unatoč mnogim globalnim neizvjesnostima. Treba istaknuti da Hrvatska uspješno privlači privatna strana ulaganja. Od svih ostvarenih stranih ulaganja u Hrvatskoj, čak trećina je realizirana u posljednjih pet godina, ali su ona značajnim dijelom vlasnička ulaganja i zadržana dobit. Dodatno je potrebno staviti fokus na ulaganja koja će poticati konvergenciju Hrvatske prema razvijenim državama EU. No, izazovi poput radne snage, institucionalne učinkovitosti i niske produktivnosti i dalje traže strateški odgovor.

Prema AmChamovu godišnjem istraživanju, 64% ispitanika smatra da se poslovno okruženje u Hrvatskoj poboljšalo u 2024. godini, a čak 78% njih planiralo je dodatno širiti poslovanje u 2025. Privatne investicije, potaknute dostupnim fondovima EU, mogu znatno pridonijeti razvoju sektora visoke dodane vrijednosti. No, za realizaciju tog potencijala nužan je daljnji rad na pravosuđu i regulatornoj jasnoći koje ulagači vide kao važne faktore odluke o mogućem ulaganju, a još uvijek se vide slabijim elementima hrvatskog poslovnog okruženja. Usklađivanje pravnog okvira i digitalizacija administracije ključni su preduvjeti za održiv rast.Pozitivno je što se digitalna transformacija već integrira unutar institucionalnih struktura.

Iako inflacija ostaje izazov, Hrvatska zadržava stabilnu makroekonomsku sliku. Vlada za 2026. predviđa rast BDP-a od 2,7% i inflaciju od 2,8%. Nakon značajnog rasta plaća u javnom sektoru privatni sektor se našao pod značajnim pritiskom. Više od 80% kompanija planiralo je u 2025. povećanje plaća, a trećina njih iznad stope inflacije kako bi zadržalo konkurentnost, što govori o radnoj snazi kao ključnom ograničavajućem faktoru poslovanja.

Međutim, problem nedostatka kvalificiranih radnika i dalje ostaje izazov u 2026. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te definiranje imigracijske politike za privlačenje stranih radnika ostaju strateški imperativi. Ulaganja u ljudski kapital usklađivanjem obrazovnih programa s potrebama tržišta, cjeloživotnim obrazovanjem, fleksibilnim oblicima rada i digitalnim vještinama, kao i tehnološka opremljenost rada bit će presudna za konkurentnost u 2026.Iako hrvatske tvrtke primjenjuju AI rješenja, njihova implementacija često ostaje parcijalna. U odnosu na globalna kretanja hrvatska poduzeća trebaju dodatno osnažiti svoju digitalnu i inovacijsku infrastrukturu kako bi ostala konkurentna.

Europska unija putem Digital Europe programa i Mehanizma za oporavak i otpornost nudi financijske alate za digitalizaciju, što Hrvatska treba proaktivno iskoristiti, ali oni se prije svega odnose na mala i srednja poduzeća. Velika hrvatska poduzeća suočavaju se s potrebom brze i cjelovite digitalne transformacije da bi očuvala konkurentnost, nedostupnošću sredstava EU i sporim povratim takvih ulaganja kada se radi o klasičnom kreditima. Svakako važna tema za daljnju i širu diskusiju.

Istodobno, ESG postaje ključni alat dugoročnog razvoja. Novi europski regulatorni okviri, poput paketa Omnibus, promiču održivo poslovanje i integraciju ESG faktora u strateško odlučivanje. Ovogodišnje istraživanje AmChama i Kearneyja pokazuje da hrvatske tvrtke napreduju u primjeni ESG principa, posebno u područjima okolišne učinkovitosti i društvene odgovornosti.

Poduzeća će i dalje usmjeravati ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju. Fokus je na AI-ju, primarno agentskom AI-ju koji izvršava procese i bitno unapređuje produktivnost. Kibernetička sigurnost u svjetlu geopolitičkih nesigurnosti postaje formalno visok prioritet, ali u stvarnosti još nedovoljno podržana korporativnim budžetima. Obnovljivi izvori energije ne samo da donose novu vrijednost nego stvaraju i radna mjesta visoke dodane vrijednosti.

Razvoj istraživanja i inovacija trebao bi postati hrvatsko ključno razvojno usmjerenje podržano od ključnih javnih politika - od obrazovanja, jačanja veza poslovne i akademske zajednice do ciljanog privlačenja ulaganja i poticanja inovacijskih kapaciteta u zemlji. Pri tome treba imati na umu da komercijalizacije nema bez velikih poduzeća bilo putem njihovih istraživačko-razvojnih kapaciteta, distribucijskih kanala i pristupa potrošačima ili velikih fondova rizičnog kapitala koji će dati ne samo sredstva nego i znanje i pristup tržištima. Jačanje kapaciteta za R&D omogućava stvaranje konkurentnih proizvoda i usluga, osiguravajući izvoznu orijentaciju i tehnološku neovisnost. Bez istraživanja i razvoja Hrvatska se ekonomski mogla približiti zemljama srednje i Istočne Europe, ali konvergencije prema najrazvijenijima nema bez stvaranja najviše dodane vrijednosti, a ona nije u klasičnoj proizvodnji kojoj prioritetno stremimo.Održiva radna snaga - investicije u ljudski kapital, privlačenje talenata i digitalne vještine ključni su za dugoročnu otpornost gospodarstva.

AmCham će i dalje zagovarati regulatorni okvir koji potiče inovacije, osigurava pravnu sigurnost i olakšava poslovanje. Hrvatska ima priliku transformirati sektorske izazove u razvojne potencijale, pod uvjetom da strateški iskoristi domaće snage i međunarodne prilike koje se nude.