Predsjednik Uprave HEP-a: Rast investicija u mrežu i obnovljive izvore

Kraj poslovne 2024. godine donio je niz pozitivnih događaja i dobrih vijesti za HEP, koji su kruna našeg djelovanja u godini na izmaku, ali i zalog za optimizam. U studenome je prijavljeno gradilište sunčane elektrane Korlat. S instaliranom snagom od 99 MW i priključnom 75 MW, SE Korlat bit će najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, ali i dio prvog hibridnog energetskog parka u Hrvatskoj koji će se sastojati od vjetroelektrane i sunčane elektrane na istoj lokaciji. Sunčana elektrana Korlat s proizvodnjom će početi već početkom 2026., a proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljit će potrebe za električnom energijom 100 tisuća kućanstava. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije. Treba istaknuti da je za ugovaranje kredita za financiranje ovog projekta presudna bila dobra suradnja HEP-a s Vladom, nadležnim ministarstvima i bankama kreditorima, EBRD-om i EIB-om.

Također, u studenome su počeli radovi na izgradnji još jedne sunčane elektrane, puno manje od Korlata, ali vrijedne i znakovite, jer predstavlja ogledno rješenje za energetsku samodostatnost hrvatskih otoka baziranu na obnovljivim izvorima. Radi se o SE Unije, snage 1 MW, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu planirana je izgradnja baterijskog spremnika, koji će akumulirati višak proizvodnje i time omogućiti korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti otočni rad, neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Još jedna dobra vijest u segmentu proizvodnje električne energije,dolazi iz Ogulina. Tamo je potpisan ugovor za izgradnju Retencije Drežničko polje, koji će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje postojećih hidroelektrana Gojak i Lešće.

Sve navedeno potvrđuje da je HEP u izazovnim okolnostima ne samo nastavio ulagati nego je i značajno povećao opseg investicijskih aktivnosti. Procjenjujemo da ćemo do kraja godine imati dosad rekordnu realizaciju investicija od oko 600 milijuna eura. Osim ulaganja u izgradnju vlastitih obnovljivih izvora, najveći se dio spomenutog iznosa, oko 400 milijuna eura, odnosi na ulaganja u mrežu, a koja će omogućiti prihvat novih obnovljivih izvora ostalih investitora u hrvatskom energetskom sektoru. Za ilustraciju o kolikom se povećanju ulaganja u mrežu radi, godišnji prosjek ukupnih ulaganja u prijenos i distribuciju u prethodnom je petogodišnjem razdoblju iznosio oko 250 milijuna eura.

Visoka razina investiranja ide u prilog zaključku da smo u 2024. godini uspjeli potpuno stabilizirati poslovanje nakon gubitka od 822 milijuna eura u 2022. godini u kojoj je HEP podnio najveći dio tereta ublažavanja krize. Odlukom Vlade iz ožujka 2024. HEP je doveden u isti položaj zajedno s ostalim opskrbljivačima kupaca kategorije poduzetništvo. Ta je odluka utjecala na poslovni rezultat u 2023., tako da ostvarena dobit u toj godini iznosi 117 milijuna eura. Nastavak pozitivnog trenda bit će vidljiv i na financijskom rezultatu na kraju 2024. godine. Sinergijsko djelovanje HEP-a i Vlade na stabilizaciji poslovanja u svojoj je ocjeni iz studenoga prepoznala agencija Moody’s, povećavši dugoročni kreditni rejting HEP-a s ocjene Baa2 na Baa1, uz stabilne izglede kretanja. Podizanje ocjene kreditnog rejtinga poticaj nam je za nastavak poslovnih aktivnosti usmjerenih na jačanje tržišnog položaja i ostvarenje ciljeva obnovljivog scenarija razvoja i općenito realizacije planiranih investicija.

U 2025. godinu ulazimo s još ambicioznijim planom investicija, na razini od oko 800 milijuna eura, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu za više od 30 posto. Od tog iznosa, oko 200 milijuna eura odnosi se na bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i ostalih fondova EU. Svjesni očekivanja dionika u energetskom sektoru, dodatno ćemo povećati ulaganja u mrežu, na više od 500 milijuna eura. Što se tiče obnovljivih izvora, prioritet nam je tijekom 2025. dovršiti projekte sunčanih elektrana Jambrek (5 MW), Črnkovci (8,5 MW), Radosavci (9,99 MW), Dugopolje (10 MW), Lipik (5 MW), Čakovec (8,5 MW) i Unije (1 MW). Također, planiramo pripremiti izgradnju još devet sunčanih elektrana ukupne snage više od 100 MW. U 2025. završit ćemo najveću investiciju u proizvodne objekte u posljednjih deset godina. Riječ je o novom kombi-kogeneracijskom bloku u Elektrani-toplani Zagreb (150 MWe i 114 MWt), investicijske vrijednosti 140 milijuna eura. Nastavit će se realizacija pola milijarde eura vrijednog projekta HES Kosinj - HE Senj 2.

U 2025. godini planiramo snažnije pokrenuti aktivnosti na razvoju projekata skladištenja energije, što je jedan od ključnih elemenata za provedbu energetske tranzicije Hrvatske, ali i za jačanje tržišne pozicije HEP-a. Te aktivnosti razvijamo u tri pravca, koji uključuju reverzibilne hidroelektrane, baterijske spremnike i zeleni vodik. Najznačajniji je projekt RHE Blaca, projektirane snage oko 500 MW. Elektrana će značajno pridonijeti osiguranju elastičnosti sustava, pogotovo s obzirom na postojeće i planirane vjetroelektrane i sunčane elektrane u dalmatinskom zaleđu. Razvijamo i projekt crpne hidroelektrane Vinodol snage oko 150 MW. Što se tiče baterijskih spremnika energije, pripremamo dokumentaciju za sedam takvih projekata. Također, u planu imamo i nekoliko projekata elektrolizatora vodika na lokacijama postojećih termoelektrana.Naše investicije, kao i investicije drugih poduzetnika, a koje će se moći realizirati zahvaljujući ulaganjima HEP grupe u mrežu, omogućit će provedbu zelene tranzicije Hrvatske te će pozitivno utjecati na stabilnost i rast hrvatskog gospodarstva. Pretpostavka za to je sinergijsko djelovanje svih bitnih dionika: Vlade, ministarstava i drugih državnih tijela, lokalne samouprave, znanosti i ključnih energetskih subjekata.