Kad podvučemo crtu

Bajke o hrvatskoj proizvodnji hrane su gotove: Uvoz hrane nikad veći, a imamo viška

Uvezli smo proizvoda u vrijednosti od 3,4 milijarde eura ili za 2,7 milijardi kuna više nego lani
Ilustracija
 Bruno Konjevic / CROPIX / Biosphoto

Bajke o sve većoj hrvatskoj samodostatnosti u proizvodnji hrane, koje su nam proteklog mjeseca servirali iz resornog Ministarstva, uobičajene su do travnja kada HGK objavljuje cjelovite podatke o godišnjem uvozu i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

A prema njima, u 2019. uvezli smo proizvoda u vrijednosti od 3,4 milijarde eura (oko 25 milijardi kuna) ili za 2,7 milijardi kuna (oko 366 milijuna eura) više nego 2018. godine. Istodobno smo izvoz povećali na 2,17 milijardi eura, što je u odnosnu na 2018. oko 140 milijuna eura više, ali kada se sve zbroji, vanjskotrgovinski deficit u hrani narastao je čak 23 posto, a pokrivenost uvoza izvozom lani je pala 3 posto, sa 67 na 64 posto.

Te neumoljive i upozoravajuće brojke samo su dio službene statistike bez računanja onoga što se događa u sivoj zoni neregistriranog prometa mesa, voća i povrća.

Odgođena vjenčanja

Najsvježiji primjer kojemu svjedočimo dogodio se kada su zbog zatvaranja restorana u vrijeme mjera zbog koronavirusa proizvođači janjetine i odojaka ostali dva mjeseca s velikim viškom mesa.

Odgođena vjenčanja, krstitke, pričesti i ostale proslave stvorili su višak od nekoliko desetaka tisuća janjaca u Lici i Gorskom kotaru, ali proizvođači nisu željeli sniziti cijenu mesarima i ugostiteljima kada se nabava donekle dovela u normalu. Tek nešto muških janjaca počeli su prodavati po 20 posto nižoj cijeni, a ženke su ostavili kako bi proširili stado i proizvodili mlijeko.

Potrošači, dakle, nisu dobili nižu cijenu, iako se janjetina iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske u travnju i svibnju prodavala za trgovačke centre po više od 30 posto nižoj cijeni jer oni proizvode to meso za tržište, a ne za rasplod.

Visoko na listi

Dok su cijene mesa u EU padale u vrijeme krize zbog poremećaja na tržištu, kod nas su uglavnom rasle, pa čak i za domaće svinjsko meso koje tradicionalno najviše uvozimo po stanovniku u EU.

Tako je i lani na uvoznoj listi vodeće svinjsko meso, svježe ili rashlađeno, s oko 83 milijuna kilograma vrijednih 207 milijuna eura, slijedi goveđe svježe i zamrznuto za 98,5 milijuna eura, potom meso peradi i jestivi otpaci za 54 milijuna eura. Mesa i klaoničkih proizvoda lani smo ukupno uvezli za 416,2 milijuna eura, odnosno za 36 milijuna eura više nego 2018. godine.

Jedino ribom, zahvaljujući mjerama u akvakulturi i Cromarisu, popravljamo vanjskotrgovinsku bilancu. Ribe smo izvezli za 173 milijuna eura (svježe i rashlađene za 111 milijuna eura), a uvezli smo je za 141,1 milijun eura.

Neumoljive i upozoravajuće brojke

32 posto skočio je lani uvoz rajčica i iznosio 17,3 milijuna eura

173 milijuna eura bila je vrijednost ribe koju smo lani izvezli

56 milijuna eura bila je vrijednost uvezenih banana

70 posto potreba za jagodama podmiruje domaća proizvodnja

268 milijuna eura vrijednost je uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda

Negativni trend

Kod mlijeka i mliječnih proizvoda lani smo nastavili negativan trend. Uvezli smo ih u vrijednosti od 268 milijuna, a izvezli za 72 milijuna eura. Uvoz sira po najčešće dampinškim cijenama rastao je na 117 milijuna eura, a mlijeka i vrhnja za više od 30 posto (95,9 milijuna eura). Rekorderi smo i u uvozu kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda (79 tisuća tona za 169,3 milijuna eura), koje uglavnom koriste trgovački centri uvozeći polupečene proizvode od svojih brendova iz matičnih zemalja. Povrća smo uvezli ukupno u vrijednosti od 163,1 milijun eura (24 posto više nego lani). Uvoz crvenog luka i češnjaka vrijedan je 17,4 milijuna eura, uvoz rajčice skočio je 32 posto, na 17,3 milijuna, krumpira uvozimo za 16 milijuna kuna, mrkve za osam, salate za 10,5, a kupusa, cvjetače i korabe za deset milijuna eura.

Voća, prema podacima, uvozimo za 211 milijuna eura. Banane su tradicionalno najvrednije (oko 56 milijuna eura), agruma je uvezeno za 37 milijuna eura, a slijede orašasti plodovi, marelice, trešnje, grožđe, jabuke, kruške, šljive i bobičasto voće.

Solidan urod

Sve ovo nabrojano voće dogodine ne možemo očekivati u većim količinama iz domaće proizvodnje jer su tri proljetna mraza napravila velike štete u voćnjacima. Jedino se, kažu u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, možemo nadati solidnom urodu jagoda, nekih sorta jabuka i mandarina. Kao i uvijek, u izvoznim bilancama smo jaki u proizvodnji žitarica te u izvozu čokolade, duhanskih proizvoda i ribe, ali to je rezultat uspješnog poslovanja velikih prehrambenih tvrtki.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 18:21