U sklopu konferencije Jutarnjeg lista "Vidljivost stvara stvarnost" održala se i panel-rasprava, koja je posebnu pažnju posvetila Direktivi o transparentnosti plaća koja bi u Europskoj uniji trebala osigurati da se poštuje načelo "jednake plaće za rad jednake vrijednosti" i otkloni rodni jaz vezan uz plaćeni rad.
Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, je skrenula pozornost na podatak Državnog zavoda za statistiku da su žene u 2025. zarađivale 96,5 posto prosječne plaće muškaraca. Uzme li se u obzir da žene čine više od polovice diplomanata, njihova slaba zastupljenost na rukovodećim i upravljačkim pozicijama još više dolazi do izražaja.
- Moramo dobro razmisliti što se događa po putu da na kraju na upravljačkim pozicijama dominiraju muškarci, a ne može se sve opravdati time da u nekim djelatnostima ima premalo žena jer one, primjerice, u obrazovanju i zdravstvu čine većinu zaposlenih. U financijama je ogroman broj žena koje su dokazane stručnjakinje s iskustvom, ali se na vodećim pozicijama to ne vidi - rekla je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Mjerenjem do napretka
Tome Barić, direktor ljudskih resursa INA Grupe, spomenuo je da, uz predsjednicu Uprave, žene u toj kompaniji čine 25 posto visokog i 37 posto srednjeg menadžmenta, a vode i timove u maloprodaji, što smatra velikim pomakom u dobrom smjeru.
- Realni pomak uvijek počinje mjerenjem i zato pozdravljam EqualVoice inicijativu koja doista jasno definira ciljeve. Sljedeći korak nakon mjerljivosti su akcijski planovi koji na godišnjoj razini imaju jasno definirana, konkretna pravila i konkretne korake koji će omogućiti da ti rezultati budu sve bolji i bolji. Mi smo u tome uspješni jer su iza nas desetljeća rada – smatra.
Prije 16 godina u toj kompaniji odlučili uvesti pravilo da među pripravnicima mora biti 50 posto muškaraca i 50 posto žena, isti su princip uveli i drugdje, a praćenje takvih podataka pomoglo im je ubrzati ransformaciju. Osim toga, s godinama se povećao broj muških zaposlenika koji koriste roditeljski dopust - od svega nekoliko do današnjih 35 posto svih očeva u Ini.
- Danas više nije prihvatljivo ženske zaposlenice pitati o tome planiraju li obitelj, a time što i muškarci odlaze na roditeljski dopust uklanja se i sam temelj te početne predrasude. Zato se ponekad jednostavno mora različitim metodama i akcijama suzbijati predrasude u samom korijenu - smatra Barić.
Kada govorimo o jednakim prilikama za zaposlenice, naglasila je Irena Weber, moramo uzeti u obzir širu društvenu perspektivu i pitanje njihove egzistencijalne sigurnosti. Roditeljima koji rade veliki problem stvara ako njihovo dijete ne može dobiti mjesto u jaslicama ili vrtiću, ali i to što za velik dio profesija vrtić koji radi od 8 do 16 sati nije dovoljno dobra opcija.
Poslodavci tu mogu izaći u susret, primjerice, omogućavanjem rada od kuće, ali to u nekim zanimanjima jednostavno nije moguće. Iako vjeruje da se trud oko postizanja ravnopravnosti uvijek isplati, Irena Weber vjeruje da je bez promjene općenitog načina razmišljanja teško očekivati šire društvene promjene.
- Nijedna prisila neće pomoći dok cijelo društvo ne počne uvažavati žene na jednak način - uvjerena je.
Poslodavci zabrinuti
Glavna direktorica HUP-a i direktor ljudskih resursa INA Grupe slažu se u jednom - nitko ne spori važnost cilja o jednakim plaćama za jednaki rad koji je zadala Direktiva o transparentnosti plaća, ali su zabrinuti da će ona donijeti nove troškove i administrativno opterećenje.
- Prilagodit ćemo se, nema dileme, ali to će donijeti veliko opterećenje, posebno za odjele ljudskih resursa. Postavlja se pitanje kako će menadžeri voditi timove ako ih zakon, a onda i direktiva, toliko ograničavaju - rekla je Irena Weber. Pita se i hoće li ondi najmotiviraniji zaposlenici biti ‘kažnjeni’ plaćama koje su iste kao kod kolega koji manje doprinose, jer će neki poslodavci zaključiti da im je tako jednostavnije.
- Cilj je odličan, ali bojim se da će u praksi, ako ne dođe do značajnijih izmjena, ljudski resursi i menadžeri završiti zatrpani administracijom, tablicama i analizama, umjesto da se usmjere na konkretne akcijske planove, mjerenje rezultata i stvarne promjene - dodao je Tome Barić.
- Izvješća Ureda za ravnopravnost spolova pokazuju da je neravnopravnost muškaraca i žena i dalje velika po pitanju plaća i mirovina, a posebno je problematično područje napredovanja i ograničenja u razvoju karijere s kojim se žene suočavaju kada rode – izdvojila je Gordana Galović Dupan i dodala da u medijskim izvještavanjima poseban izazov stvara tretman žrtava nasilja.
Stanje u medijima
Pomaka ima, dodaje, ali su oni premali i promjene nisu dovoljno brze što je jedan od razloga zbog kojeg je Jutarnji list odlučio preuzeti odgovornost da, kao medij s velikim dosegom, potakne promjene u medijima.
Objasnila je kako problem nejednakog prikazivanja žena u medijima dijelom proizlazi iz specifičnih rutina, navika i funkcioniranja pod pritiskom kratkih rokova u novinarstvu. Osim toga, dio stručnjakinja ni ne želi biti u medijima.
- Najlakše bi bilo reći da je to razlog zbog kojih su žene podzastupljene u medijima, ali nije tako. Naš je posao da ih pronađemo, steknemo njihovo povjerenje i uključimo ih u priče - poručila je Gordana Galović Dupan.
Skrenula je pozornost na rezultate istraživanja, provedenog na 146.000 članaka iz 15 globalnih medija, koje je pokazalo da su se žene u vrijeme pandemije u javnozdravstvenim raspravama, kao stručnjakinje na naslovnicama portala i u tisku, globalno pojavljivale u vrlo malom broju slučajeva - u nekim medijima je tek svaka četvrta izjava bila izjava stručnjakinje. S druge strane, žene su bile znatno vidljivije kada se govorilo o utjecaju pandemije na obitelj, lockdown i djecu. Veća zastupljenost žena u tekstovima mogla bi olakšati odluku stručnjakinjama da se medijski eksponiraju pa da takav nesrazmjer postane stvar prošlosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....