ŠTO NAS OČEKUJE

Zbog sankcija Rusiji mogla bi patiti i Hrvatska: ‘Pratimo situaciju, nama je 25% prihoda s ruskog tržišta‘

Kako su nam odgovorili iz HGK, hrvatski izvoz na rusko tržište bio je 216,2 milijuna dolara, što je povećanje od 24 posto

Marinko Došen

 Boris Kovačev/Cropix

Što bi intenzivnije europske sankcije Rusiji mogle značiti za hrvatsko gospodarstvo, teško je precizirati, ali činjenica je da je u prošloj godini robna razmjena između Hrvatske i Rusije rasla oko 17 posto, prema podacima do kraja studenoga, pa bi neke šire sankcije od onih dosadašnjih možda mogle usporiti daljnji trend rasta.

Kako su nam odgovorili iz HGK, hrvatski izvoz na rusko tržište bio je 216,2 milijuna dolara, što je povećanje od 24 posto, dok je uvoz iznosio 525,5 milijuna dolara, odnosno rastao je 109 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Naravno, hrvatska bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni s Rusijom zbog energenata.

S druge strane, kad je u siječnju boravio u Moskvi hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, prilično je bila naglašena važnost poslovne suradnje te je on ocijenio da je robna razmjena između dviju država u 2021. godini najveća u zadnjih nekoliko godina. Najavio je i održavanje zajedničkih gospodarskih foruma u ovoj godini u nekoliko ruskih gradova. Isto tako, direktor predstavništva HTZ-a u Rusiji Rajko Ružička rekao je da u 2022. godini očekuje daljnji rast broja gostiju iz Rusije te se nada da bi to mogla biti rekordna godina s oko 200 tisuća ruskih gostiju. Lani ih je došlo 145 tisuća i ostvarili su 800 tisuća noćenja.

Kretanje tečaja

Iz jedne od vodećih hrvatskih tvrtki koja posluje na ruskom tržištu, solinskog AD Plastika, aktivno prate što se zbiva, ali kažu: "Situacija u Rusiji trenutno se ne odražava direktno na naše poslovanje na tom tržištu". To stoji u odgovoru predsjednika Uprave Marinka Došena na naša pitanja. On pritom naglašava da politička situacija negativno utječe na kretanje tečaja, odnosno slabljenje rublje, što pak posljedično može utjecati i na njihove poslovne rezultate.

"U strategiji rasta i razvoja naše kompanije, rusko je tržište jako važno, što potvrđuju i naši novougovoreni poslovi u zadnje dvije godine. U ukupnim prihodima grupacije prihodi s ruskog tržišta imaju udio viši od 25 posto. Olakotna okolnost u ovoj situaciji je ta što naše tvornice u Rusiji proizvode isključivo za rusko tržište i time je smanjen utjecaj potencijalnih sankcija na naše poslovanje", odgovara Došen.

Među kompanijama koje su također prisutne na ruskom i ukrajinskom tržištu je Pliva, a iz nje nam odgovaraju da je u ovom trenutku opskrba tržišta Ukrajine i Rusije lijekovima iz njihova asortimana nesmetana. "Kako su lijekovi proizvodi od izuzetnog značaja za zdravlje stanovnika, nadamo se, nastavno na prošla iskustva, da se potencijalne sankcije neće odraziti na promet lijekovima", naglašavaju iz Plive.

U Rusiji značajnije aktivnosti kroz predstavništva imaju Podravka (Belupo), Klimaoprema, Atlantic Grupa, AdriaWinch i Proklima. U Hrvatskoj je prisutan Lukoil, značajan dugoročni ugovor za plin s Gaspromom ima PPD, a dvije ruske banke su važni dioničari Fortenova grupe.

Kako je bilo 2014.

Inače, kad su sankcije 2014. godine prvi put uvedene Rusiji zbog Ukrajine, to nije omelo održavanje gospodarskog foruma u Moskvi već u veljači iduće godine te da HGK potpiše sporazum o suradnji s moskovskim udruženjem poduzetnika, a tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je poručio da se sve europske tvrtke trude nastaviti suradnju u područjima koja nisu obuhvaćena sankcijama.

Održavani su odonda i hrvatsko-ruski bankarski forumi, a na vojnom području je sklopljen ugovor od tri milijuna dolara o nabavi četiri ruska brodska motora za Hrvatsku ratnu mornaricu koji su već isporučeni, kako je u intervjuu rekao ruski veleposlanik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 19:15