Intervju: Lucian Vukelić

Zbog samoizolacije bolovanje koristi gotovo 12.500 ljudi, a HZZO to košta 26,5 milijuna kn

Čini se da će HZZO uspjeti osigurati stabilno financiranje i uz logični rast troškova
Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a
 Damjan Tadic / CROPIX

S ravnateljem HZZO-a Lucianom Vukelićem razgovarali smo o tome kako je pandemija Covida-19 utjecala na financijsku stabilnost institucije koja je ključna u sustavu financiranja hrvatskog zdravstva. Čini se da će HZZO uspjeti osigurati stabilno financiranje i uz logični rast troškova. Uz to, uspjeli su unaprijediti i dijelove sustava.

Prošlo je pomalo ispod radara to što je HZZO pokrenuo sustav e-Doznaka koje će omogućiti pojedinim ugroženim skupinama da ne dolaze bez potrebe u čekaonice po fizičke doznake te se tako izlažu mogućoj zarazi. Je li taj sustav u potpunosti funkcionalan? Tko će sve od njega imati koristi?

- HZZO je u suradnji s Ministarstvom zdravstva izuzetno brzo reagirao u situaciji epidemije koronavirusa. Što se tiče e-Doznaka, HZZO je napravio nadogradnju informatičkog sustava e-Zdravstveno funkcionalnostima kojima se poslodavcima omogućava uvid u podatke o bolovanjima zaposlenika – digitalizirano izvješće, te digitalizirana potvrda, što je u funkciji od 27. ožujka. e-Doznake korisne su osiguranicima, koji sada više ne moraju dolaziti u poslovnice i nepotrebno se izlagati mogućnostima zaraze, ali i poslodavcima kojima je na ovaj način omogućen uvid u podatke o utvrđenoj privremenoj nesposobnosti za rad kao i uvid u podatke potrebne za obračun i isplatu naknade plaće za vrijeme bolovanja.

Novosti ima i oko ortopedskih i drugih pomagala što su udruge pacijenata posebno pohvalile. O čemu je točno riječ?

- Izmjenama Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima te listama pomagala HZZO je omogućio da od 6. travnja s primjenom započne propisivanje pomagala putem e-Potvrde. Osiguranici više ne moraju osobno dolaziti kod svog izabranog liječnika da bi podigli ispunjenu tiskanicu potvrde za pomagala, već se propisivanje pomagala obavlja elektroničkim putem. To je još jedan korak unaprijed u digitalnoj transformaciji usluga i procesa rada HZZO-a prema osiguranicima koje smo započeli s uvođenjem Jedinstvenog kalendara naručivanja. On je zaživio još krajem prošle godine, a skorim povratkom u redovno obavljanje djelatnosti svih bolničkih usluga, očekujemo i mnoge benefite koje on omogućuje. Nadalje, u ovo vrijeme epidemije Covida-19, propisivanjem e-Potvrde smanjili samo potrebu za dolaskom visokorizičnih osoba u čekaonice izabranih doktora. Na e-Potvrdu propisuju se pomagala serijskog načina proizvodnje koja propisuje izabrani doktor, ako listama pomagala nije drugačije utvrđeno, kao na primjer pomagala kod šećerne bolesti, obloge za rane ili pelene. Pomagala koja propisuju bolnički specijalisti, odnosno ona za koje je potrebno odobrenje liječničkih povjerenstava HZZO-a, kao što su invalidska kolica, slušna pomagala ili individualno izrađene proteze trenutačno nije moguće propisati putem e-Potvrde.

Primjećujete li u HZZO-u značajne promjene u potražnji za lijekovima na recept? U kojoj je mjeri psihoza zaraze Covidom-19 utjecala na građane i liječnike? Je li, recimo, dramatično porasla potražnja za antidepresivima ili lijekovima za poremećaje sna?

- Usporedbom potrošnje lijekova za prva tri mjeseca posljednje tri godine možemo zaključiti da količina propisanih lijekova na recept godišnje raste uobičajeno po stopi od 3 do 5posto, tako da po tome nema odstupanja u prva 3 mjeseca 2020. Očekivani porast potrošnje u financijskom smislu prisutan je svugdje u svijetu, pa i kod nas, i to oko 8-10 posto godišnje, ovisno o broju novih lijekova koji se stavljaju na listu lijekova.

Prema podacima bilježimo višu potrošnju lijekova na recept za 19 posto u prva tri mjeseca 2020., ali moram naglasiti da je takva potrošnja očekivana s obzirom na činjenicu da je nekim posebno skupim lijekovima (koji su se ranije izdavali u bolnici i financijski teretili posebnu stavku namijenjenu za skupe lijekove) krajem prošle godine promijenjen status na listi lijekova kojim se omogućilo njihovo propisivanje na recept HZZO-a. Ti lijekovi više nisu na Popisu posebno skupih lijekova već se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu propisivati na recept i sada financijski terete receptni dio, a radi se o hormonu rasta, zatim lijekovima koji se koriste u liječenju multiple skleroze, te biološki i bioslični lijekovi koji se primjenjuju u liječenju reumatskih bolesti, kroničnih upalnih bolesti crijeva i psorijaze. Ako bi se promatrala financijski potrošnja u ukupnom iznosu bez iznosa za te lijekove, tada bi porast potrošnje u financijskom smislu bio oko 8 posto (a ne 19 posto). Napominjem i da za sve lijekove koji su s popisa skupih lijekova prešli u receptni status, HZZO s nositeljima odobrenja ima potpisane posebne financijske ugovore kojima nositelji odobrenja dio tih troškova nadoknađuju HZZO-u.

Dakle, ne bi se moglo reći da se kroz potrošnju lijekova primjećuju značajnije promjene, osim navedenog očekivanog porasta u količini izdanih lijekova oko 3,9 posto te očekivanog financijskog porasta od oko 8 posto u iznosu za lijekove.

Ne mogu komentirati na koji je i je li uopće psihoza oko Covida-19 utjecala na potražnju za lijekovima na recept, jer je porast količine promatrajući odnos 2020. i 2019. 3,9 posto, što je čak i manje u odnosu na porast koji se bilježi za prva tri mjeseca promatrajući 2019. u odnosu na 2018. godinu kada je porast iznosio 4,5 posto.

Što se tiče antidepresiva ili lijekova za poremećaje spavanja, ni tu ne bilježimo bitnu razliku potrošnje.

Može li HZZO uložiti u razvoj virtualnih klinika i savjetovališta? Uvijek postoji mogućnost povratka koronavirusa i kad riješimo ovu zdravstvenu krizu, pa se otvara pitanje modernizacije rada zdravstvenog sustava.

- HZZO je uložio prije nekoliko godina u razvoj virtualnih klinika i savjetovališta. Koronavirus nas nije zatekao u tom pogledu. Naš sustav je moderan i polako se predstavlja javnosti sa svojim vizijama i rješenjima. Prije nekoliko godina definirana je i implementirana A5 uputnica – “Liječnički pregled bez pacijenta”. Riječ je o posebnoj vrsti uputnice A5 kojom se o zdravstvenom stanju pacijenta putem CEZIH-a umjesto pacijenta, komuniciraju izravno obiteljski liječnik i specijalist. Pacijent na taj način, ako nije potrebno, ne mora odlaziti u bolnicu i čekati specijalističke pretrage, što je osobito važno i znakovito u ovo vrijeme. Liječnik u ordinaciji opće medicine, specijalist u svojoj bolnici, pacijent kod kuće, a liječnički pregled obavljen!

To nije zamjena za fizikalni pregled pacijenta, nije zamjena za liječenje, nego pacijent ne dobiva uputnicu u ruke, ne mora se naručivati ni čekati. Osim ako specijalist ne zatraži daljnju obradu. Nakon konzultacija liječnik specijalist obiteljske medicine dobiva odgovor od bolničkog liječnika specijaliste u obliku e-Nalaza.Ovakav način pregleda do sad su koristili KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Pula u djelatnostima endokrinologija, dijabetologija, gastroenterologija, pulmologija, internistička onkologija, ambulanta za bol, a sustav je spreman za uključivanje svih bolnica i djelatnosti.

Američki FDA odobrio je antimalarijske lijekove za terapiju oboljelih od Covida-19. Uz to, sve je više dokaza kako kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina može uspješno ukloniti virus u roku od četiri dana, što je posebno bitno jer oboljeli nakon toga više neće biti zarazan. Hoćemo li u Hrvatskoj krenuti tim smjerom? Možemo li osigurati dostupnost ta dva lijeka za sve bolesnike kojima se počnu razvijati bilo kakve komplikacije kao posljedica Covida-19?

- HZZO poštuje mišljenje struke i nikada ne ulazi u njihovu domenu rada. Poštovat ćemo sve što stručnjaci iz područja infektologije i epidemiologije zaključe, a kao osiguravatelj, ako se nešto potvrdi u praksi kao korisno, omogućit ćemo našim osiguranicima svu terapiju koja je potrebna za liječenje kako ove tako i drugih bolesti.

U kojoj će mjeri Covid-19 epidemija promijeniti strukturu troškova HZZO-a? Očekujete li eksploziju troškova i gdje očekujete najznačajnija povećanja?

- Zbog Covida-19 HZZO je prvi put u povijesti došao u situaciju da imamo troškove privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad utvrđene po uzroku D0 – izolacija. S današnjim danom u samoizolaciji imamo 12.436 ljudi, to su oni čija naknada od prvoga dana ide na naš teret, a iznosi maksimalno 4257 kuna za mjesec dana. Kako samoizolacija traje 14 dana, polovica tog iznosa u kontekstu broja ljudi u samoizolaciji trenutno za HZZO čini trošak od otprilike 26,5 mil kuna.

Osim ovih, tu su i svi troškovi liječenja kao i testiranja na Covid-19 koje također snosi HZZO. S obzirom na ostale zemlje EU, mi se još uvijek nalazimo u relativno dobroj situaciji i smatramo da će naš sustav uspjeti izdržati ovaj napor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:48