Prvi podaci nakon krize

Zarađujemo više! Prosječna obitelj mjesečno uprihodi 814 kn više nego što potroši

Godinama su u Hrvatskoj rasli i prihodi i izdaci prosječnih kućanstava, no od 2010. godine počeli su dramatično opadati
 Boris Kovačev / Boris Kovačev/Hanza Media

Prihodi prosječnog hrvatskog kućanstva u periodu od 2014. do 2017. godine rasli su desetak puta brže od troškova koje su obitelji imale, pa je tijekom 2017. prosječna obitelj zarađivala gotovo 10.000 kuna više nego što je potrošila.

Konkretno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječni godišnji dohodak iznosio je 92.334 kune, dok su osnovni životni izdaci - za prehranu, stanovanje, režije, prijevoz, odjeću, komunikacije i drugo - iznosili 82.530 kuna.

Sve do krize, godinama su u Hrvatskoj rasli i prihodi i izdaci prosječnih kućanstava. No, od 2010. godine prihodi su počeli dramatično opadati, ali padali su i izdaci: to je, kažu stručnjaci, očekivano ponašanje građana u kriznim situacijama u kojima počinju štedjeti čak i kad im prihodi dozvoljavaju potrošnju.

Nakon 2011. godine, tijekom koje su prosječni godišnji prihodi još bili znatno (6875 kuna) veći od izdataka, DZS je prestao na godišnjoj razini pratiti izdatke obitelji te je prvi put to ponovno učinio 2014. godine, koja je zorno pokazala posljedice krize: nakon niza godina troškovi prosječnih obitelji prvi su put bili viši od njihove godišnje zarade. Konkretno, dohodak kućanstva, koji je od 2010. do te 2014. godine pao za gotovo tisuću eura, iznosio je 79.843 kune, a troškovi 81.315 kuna.

Nova Anketa o potrošnji kućanstava napravljena je tek 2017. godine, a njezini su rezultati objavljeni jučer: troškovi kućanstava od 2014. porasli su tek 1,5 posto, odnosno na 82.530 kuna, dok je prosječni dohodak narastao za gotovo 12.500 kuna, odnosno 15,6 posto. U DZS-u napominju da podaci za 2017. nisu u potpunosti usporedivi s podacima za 2014. zbog promjena u metodi prikupljanja podataka, no nema sumnje da usporedba ovih podataka precizno pogađa trend.

Svaka 4. kuna za hranu

Struktura potrošnje hrvatskih kućanstava pokazuje da je hrvatskim obiteljima najveći pojedinačni trošak hrana - i to ona u dućanima, jer su restorani obrađeni posebno - na koju im odlazi svaka četvrta potrošena kuna. Radi se o nešto više od 28 posto ukupno potrošenog novca, čime se Hrvatska nalazi na vrhu Europske unije, nadmašujući i Rumunjsku i Bugarsku. U EU se prosječno na hranu godišnje troši oko 12 posto ukupnog novca za izdatke, a u Irskoj tek nešto više od 9 posto. Ovaj je podatak prilično dobar pokazatelj koliko je hrana skupa u pojedinoj zemlji s obzirom na kupovnu moć stanovnika.

S druge strane, u Hrvatskoj se troši bitno manje na stanovanje i režije nego u razvijenim državama EU: prosjek Unije je 24 posto, a u Hrvatskoj nešto manje od 16 posto. Dijelom je to posljedica relativno visokog udjela vlasništva nad stanovima koje su obitelji u Hrvatskoj stekle bez velikih kredita, što je karakteristično za sve postsocijalističke države, a dijelom činjenice da Hrvatska ima najveći udio višečlanih kućanstava u kojima se troškovi stanovanja dijele na dvije ili više obitelji.

S visokih 15,5 posto u ukupnim troškovima hrvatskih obitelji sudjeluje prijevoz, što je također više od prosjeka EU. Detaljniji podaci pokazuju da se najveći trošak u kategoriji prijevoza, koji iznosi 5683 kune godišnje po kućanstvu, odnosi na potrošnju goriva.

Više za kulturu

Prosječni građani EU pak bitno više od hrvatskih građana troše na restorane, hotele, kulturu, rekreaciju i ostala dobra i usluge, što se, primjerice, odnosi na potrošnju za knjige i novine, na odlaske u kulturne institucije, zatim osobnu njegu, usluge osiguranja i drugo. Hrvatska kućanstva, primjerice, na novine i časopise mjesečno prosječno troše - 19,3 kune.

Što je kućanstvo siromašnije, to mu više ukupnog novca odlazi na hranu. Ako sva kućanstva u Hrvatskoj podijelimo na deset skupina, pri čemu prvu skupinu (decil) čine kućanstva koja troše najmanje, a desetu ona koja troše najviše, vidimo da je razlika u količini raspoloživog, odnosno potrošenog novca između te dvije grupe narasla: oni u 10. decilu trošili su devet puta više od onih u prvom tijekom 2014., a sada ta razlika iznosi nešto više od 10 puta. Najsiromašnija kućanstva godišnje za životne izdatke potroše tek 19.110 kuna, od čega im 71% ode na hranu i stanovanje. Oni najbogatiji potroše 193.237 kuna, a na hranu i stanovanje od toga ode - 31 posto. Najsiromašniji na prijevoz troše 1 posto svega što potroše, dok je najbogatijima to najveća stavka: na prijevoz - a radi se o kupnji i održavanju automobila - troše 26%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 12:01