Zagrepčanin s blokiranim računom od Fine traži da ga zbog GDPR-a briše iz baze podataka

Oko 325 tisuća hrvatskih građana ima blokirani račun zbog dugovanja, ali Zagrepčanin Boris Aždajić prvi je od njih koji je u poslovnici Fine u Zagrebu, predao zahtjev da Fina "u najkraćem mogućem roku izbriše sve njegove postojeće podatke iz baze podataka, sukladno GDPR-u", to jest Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka koja se primjenjuje od 25. svibnja ove godine, piše Novi list.

– Nitko bez mog dopuštenja ne može raspolagati mojim osobnim podacima. Ne bježim od svog duga, ali želim da moje podatke izbrišu. Smatram da svoj OIB trebam dati isključivo MUP-u, zbog čega od Fine tražim da izbrišu moje podatke koje su prethodno dobili legalno. Sad me ponovno moraju pitati za dopuštenje da moje podatke koriste. Ja sam prvi od 325 tisuća građana koji žele brisanje podataka, neka za sve nas pod ovrhom do podataka dođu na legalan način – kazao je Aždajić za Novi list prije predaje zahtjeva.

On u zahtjevu navodi da će, ukoliko podatke ne izbrišu, "biti prisiljen obratiti se Europskoj komisiji, i očekuje od Fine pozitivan odgovor". Na pitanje kako je došao do zaključka da Fina njegove podatke mora izbrisati, odnosno da ih ne smije koristiti bez njegovog dopuštenja, Aždajić za Novi list odgovara kako sve na čemu temelji svoj zahtjev piše u GDPR uredbi. Pred Finom su ga došli podržati i predstavnici inicijative Ovršni ustanak, koja traži ukidanje ovršnog zakona, i izbacivanje Fine te javnih bilježnika iz ovršnog postupka.

No, na upit Novog lista imaju li građani pravo tražiti da ih se briše iz baze podataka, i iz Fine i Agencije za zaštitu osobnih podataka odgovaraju kako za to nema osnove.

– Fina je ovlaštena, bez odobrenja fizičkih i pravnih osoba, prikupljati i obrađivati osobne podatke u svrhu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Ovršnom zakonu. Sukladno Uredbi Europske unije o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, Fina je izvršitelj obrade podataka u postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima. Podaci koje Fina prikuplja i obrađuje koriste se isključivo u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, a Zakonom o provedbi ovrhe i Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima propisano je kome je Fina dužna dati podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (ovrhovoditelju, ovršeniku, nadležnom tijelu i banci za njezine klijente) – stoji u odgovoru Fine.

Dalje napominju da fizička osoba ne može od njih tražiti ispravak ili brisanje osobnih podataka jer su podaci iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koje Fina koristi u postupku provedbe ovrhe, dostavljeni od strane nadležnih tijela, slijedom čega se fizička osoba za ispravak ili brisanje mora, kažu, obratiti nadležnim tijelima. Kako zaključuju, "fizička osoba ne može od Fine tražiti ograničenje obrade jer je postupanje Fine u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano zakonskim i podzakonskim odredbama po kojima je Fina dužna postupiti".

Dodali su i da fizička osoba može podnijeti prigovor na obradu osobnih podataka nadzornom tijelu, Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Iz AZOP-a pak odgovaraju kako "prava na zaborav" – nema. Kažu da Fina podatke obrađuje pod točno određenim uvjetima koji proizlaze iz Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu građana za brisanjem njegovih osobnih podataka. Niti jedno pravo, napominju, pa tako niti pravo na zaštitu osobnih podataka, odnosno privatnost, nije apsolutno. Osobni se podaci obrađuju temeljem raznih pravnih osnova, primjerice kad to propisuje poseban zakon, kad postoji ugovorni odnos, legitimni interes i slično.

– Dakle, nije privola jedina relevantna pravna osnova za davanje i daljnje korištenje osobnih podataka pojedinaca. Vezano za pravo na brisanje koje želi ostvariti pojedinac čiji se osobni podaci obrađuju u postupku prisilne naplate, navodimo kako je u primjeni članak 17. Opće uredbe o zaštiti podataka. Naime, ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja te voditelj obrade ima obvezu obrisati osobne podatke bez nepotrebnog odgađanja ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni, ako ispitanik povuče privolu i ako ne postoji druga pravna osnova za obradu, ako ispitanik uloži prigovor na obradu te ne postoje jači legitimni razlozi za obradu, ako su osobni podaci nezakonito obrađeni te u drugim taksativno navedenim slučajevima. Međutim, navedeno se ne primjenjuje u mjeri u kojoj je obrada nužna radi poštovanja pravne obveze kojom se zahtijeva obrada u pravu Unije ili pravu države članice kojem podliježe voditelj obrade ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade – navodi AZOP, a piše Novi list.