KONFERENCIJA HANZA MEDIJE

Za provedbu energetske tranzicije stižu europske milijarde. Jesmo li spremni?

Energetska tranzicija je započela i ona će se nastaviti a kompanije koje ju nastoje primijeniti moraju biti disciplinirane i ustrajne u njezinu provođenju, upozorio je na skupu voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade Šilović
Andrej Plenković
 Tomislav Kristo/Cropix

Za potrebe 'zelene tranzicije' hrvatska Vlada osigurala je u višegodišnjem financijskom okviru Europske unije 9,15 milijardi eura i to će biti pokretač ukupnog ubrzanog razvoja države, poručio je premijer Andrej Plenković sudionicima današnje konferencije Hanza Medije 'Energetika 2021. upravljanje zelenom tranzicijom' koja je u hotelu Esplanade okupila vodeće menadžere, stručnjake i poduzetnike u energetici.

Podsjetivši da ukupni iznos na koji Hrvatska računa u predstojećem sedmogodišnjem proračunskom planu EU doseže 24,5 milijarde eura, Plenković je upozorio kako na programe Unije koji se odnose na regionalni razvoj i kohezijsku politiku otpada 9,15 milijardi eura iz kojih će se, najavio je, moći financirati i 'zeleni plan' Hrvatske.

- To je 16 posto prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske, to je najviši udio među članicama Europske unije. Koncept našeg energetskog razvoja mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, a sredstva koja smo osigurali kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku EU omogućiti će nam tu 'zelenu tranziciju' – poručio je premijer koji se u skup u Esplanadi uključio videovezom.

Najveći izazovi

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, nastupivši na prvom od dva panela konferencije, 'Tržišta u zelenoj tranziciji', podsjetio je da Hrvatska se opredijelila za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. s, upozorio je, čitavim nizom izazova na tome putu.

image
Tomislav Čorić, Tomislav Plavšić, Sabina Škrtić
Tomislav Kristo/Cropix

- Neki od najvećih izazova u našoj zelenoj tranziciji su osiguranje novih kapaciteta prijenosa energije, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i izvori financiranja svih tih poduhvata - upozorio je Ćorić. Nadovezavši se na pitanje buduće prijenosne mreže, predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić otkrio je kako su u desetogodišnjem planu razvoja HOPS-a predviđene investicije u nove prijenosne mreže i upravljanje njima.

image
Mislav Slade Šilović
Tomislav Kristo/Cropix

- Pripremamo se za energetsku tranziciju u prijenosu, tu su veliki izazovi ali i prilike. Znamo što nam je činiti te ćemo, među ostalim, poduplati iznose investicija u idućem razdoblju - poručio je Plavšić na panelu na kojem su, uz ministra Ćorića i Plavšića, sudjelovali i članica uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš i voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade Šilović uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočine.

Kada su u pitanju investicije naših najvećih energetskih kompanija u zelenu tranziciju, na skupu je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, prije svega, podsjetio na istovrsna ulaganja HEP-a u proteklih godinu dana.

- U rad smo pustili sunčanu elektranu Vis priključne snage 3,5 megavata te započeli izgradnju sunčanih elektrana Obrovac, snage 7,35 megavata, i Cresa od 6,5 megavata. Najavio je Barbarić nastavak investicija u sunčane elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri, te sunčane elektrane u gospodarskim zonama Stankovci i Vrlika. Barbarić je kao najveću investiciju HEP-a kad su u pitanju sunčane elektrane izdvojio Korlat snage 75 megavata i vrijednosti 480 milijuna kuna.

- Do kraja 2030. planiramo imati oko 700 megavata snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, te za 50 posto povećati OiE u vlastitom energetskom miksu – naznačio je Barbarić. Posebno investicijsko poglavlje, prema riječima predsjednika Uprave HEP-a, su hidroelektrane. U revitalizaciju hidroelektrana, prema istome izvoru, HEP će uložiti 3,6 milijardi kuna. Kad su u pitanju izvori HEP-ovih investicija, Barbarić je, među ostalim, upozorio da je HEP iz EU fondova dosada povukao oko milijardu kuna potpora.

image
Frane Barbarić
Tomislav Kristo/Cropix

Projekt bio rafinerije Ine

Direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš, iznoseći aktualne planove te kompanije u 'zelenoj tranziciji, kazao je kako se projekt bio rafinerije Ine dobro razvija uz, otkrio je, trenutno traženje izvora financiranja za zatvaranje financijske konstrukcije.

- Naftno-plinski biznis i u idućih desetak godina biti će naša glavna preokupacija. Nije lako balansirati između velikog broja investicija koje kompanija poput Ine ima u poslovnim planovima - upozorio je Glavaš.

Kada su u pitanju investicije u geotermalne izvore koji su također dijelom 'zelene tranzicije', predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan otkrio je sudionicima skupa kako je vrijednost investicija po četiri dozvole koje je AZU nedavno izdao za iskorištavanje geotermalnih izvora oko 100 milijuna kuna.

image
Marijan Krpan, Stjepan Talan, Ivica Jakić
Tomislav Kristo/Cropix

- Projekt energane u Cigleni razuvjerio je nevjerne Tome u Hrvatskoj kako je i u nas moguća proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora. Pripadajući potencijal u nas je ogroman, osobito u Podravini - kazao je prvi čovjek AZU na drugom današnjem panelu posvećenom investicijama u 'čiste' izvore energije.

Uz Krpana u panelu su sudjelovali predsjednik zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonči Panza, predsjednik Uprave i vlasnik Solvisa Stjepan Talan, predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić i direktor Crodux energetike Branko Radošević koji je, među ostalim, upozorio kako zelena tranzicija ima svoju cijenu i to, naglasio je Radošević uz odobravanje skupa, u vrijeme kada energetika više ne donosi profite kao nekada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 06:15