Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je ocijenio da će gospodarski rast u idućoj godini biti i dalje relativno postojan i na zdravim osnovama, blizu 3 posto BDP-a, ali uz pogoršanje strukture rasta i jačanje negativnih rizika te uz potencijalno veliki izazov nedostatka radne snage.
Na konferenciji Zagrebačke burze i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) pod nazivom "Izazov promjene", Vujčić je rekao da su u Hrvatskoj i dalje prisutni rizici vezani uz restrukturiranje Agrokora, no da su bitno smanjeni, ali da postoje i rizici u vezi s jamstvima za Uljanik te oni vezani uz daljnji rast turističkih prihoda.
Očekuje se da udjel javnog duga u BDP-u sljedeće godine pasti na 70 posto BDP-a, ali ako se aktiviraju jamstva za Uljanik, taj će udjel vjerojatno ipak biti 71 posto, rekao je guverner HNB-a.
Vujčić ocjenjuje da porezna reforma daje poticaj gospodarskom rastu u 2018. i 2019. i da bi ga mogla održati otprilike na dostignutoj stopi, no navodi i da osobna potrošnja ponovno postaje glavni izvor rasta. Upozorava da nedostaje investicija, i privatnih i državnih, pa očekuje njihovo jačanje.
Ocijenio je i da se povoljna kretanja u međunarodnom okruženju nastavljaju, ali uz sve veće rizike. Naime, rastu negativni rizici, pri čemu spominje trgovinske frikcije, napetosti u pojedinim zemljama s tržištima u nastajanju te fiskalne rizike i napetost u Italiji. Izravna izloženost Hrvatske nije značajna, ali je prisutan rizik neizravnih učinaka preko trgovinskih partnera, pogotovo europodručja s obzirom na trgovinske i ostale gospodarske odnose.
Rast fiskalnih rizika u Italiji za sada se nije prelio na druge zemlje, ustvrdio je Vujčić, dodavši da je izloženost domaćih kreditnih institucija prema Italiji relativno mala - polovinom 2018. iznosila je 0,6 posto njihove ukupne imovine i 1,4 posto ukupnih obveza.
Vujčić procjenjuje da bi domaći BDP moga rasti po stopama blizu 3 posto, uz veći oslonac na osobnu potrošnju, no napomenuo je da je taj rast i dalje niži nego u usporedivim zemljama iz okruženja.
Rast plaća manji nego u zemljama u okruženju
Istaknuo je da se nastavlja oporavak na tržištu rada nastavlja, a posljedica toga je zamjetan rast nominalnih plaća. On očekuje nastavak njihova rasta, dodavši da je rast plaća i dalje manji nego u okruženju.
No, ocijenio je da je u budućnosti možda najveći ograničavajući faktor za rast BDP-a - mogući veliki problem manjka raspoložive radne snage.
Demografska kretanja u Hrvatskoj smanjuju dostupnost radne snage, koja bi se u razdoblju od 2015. do 2040. mogla smanjiti za 520.000 ljudi ili za oko 20 posto. U tom kontekstu je sasvim normalno što ministarstvo predlaže dulji ostanak na tržištu rada, istaknuo je Vujčić i nastavio da se problem može riješiti na tri načina - produljenjem radnog vijeka, imigracijom tj. dolaskom stranih radnika te automatizacijom.
Vujčić je kazao i da će porezna reforma negativno utjecati na porezne prihode, ali bi mogla podržavati gospodarski rast "taman toliko da se održi po stopi malo ispod 3 posto". Naveo je da izravni negativni fiskalni učinak predloženih poreznih izmjena u 2019. iznosi 2,7 milijarda kuna ili oko 0,7 posto BDP-a, a u 2020. oko 1,6 milijarda kuna ili oko 0,4 posto BDP-a.
Rizik Uljanika lokalnog karaktera
No, očekuje blagi povoljan učinak poreznog rasterećenja na gospodarski rast zbog smanjenja stopa PDV-a i socijalnih doprinosa. Smatra da će porezna reforma imati i učinak na moguće usporavanje inflacije s projiciranih 1,6 posto u 2018. na otprilike 1 posto u 2019.
Što se financijskih problema u brodogradilištima Uljanik i 3. maj tiče, oni predstavljaju razmjerno blagi rizik za rast gospodarske aktivnosti i učinci su uglavnom lokalni, ističe Vujčić.
Vujčić je međutim upozorio na rastuću globalnu konkurenciju u turizmu, kazavši da se usporavanje rasta turističkog prometa u Hrvatskoj i na zapadnom Mediteranu u 2018. uglavnom može pripisati smirivanju geopolitičkih nestabilnosti. Smatra da bi oporavak turskog i grčkog tržišta mogao imati dugoročni utjecaj na cijelo mediteransko tržište te da konkurencija sjevera Afrike dodatno jača konkurenciju. U dugom roku stoga se nameće potreba za strukturnim prilagodbama i jačanjem konkurentnosti hrvatskog turizma, rekao je Vujčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....