Vujčić: 'Hrvatski bankovni sustav otporniji na financijsku krizu nego prije deset godina'

U slučaju nove financijske krize hrvatski bankovni sustav otporniji je nego što je bio prije zadnje krize te će novu lakše prebroditi, rekao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Na pitanje novinara o otpornosti hrvatskoga financijskog sustava na moguću novu financijsku krizu, Vujčić je na margini konferencije "Dani hrvatskih financijskih institucija" rekao da je hrvatski bankovni sustav vrlo dobro pripremljen odnosno da je u boljoj situaciji danas nego što je bio prije zadnje krize.

Objasnio je pritom kako je stopa kapitalne adekvatnosti sustava veća, pokazatelj likvidnosti vrlo dobar, a i domaće banke puno se manje oslanjaju na inozemna financiranja, prvenstveno od banaka majki, nego što je to bio slučaj prije zadnje krize.

"U tom pogledu, naš je sustav otporniji na krizu nego što je bio tada, a ako je prebrodio onu, siguran sam da može prebroditi i novu", rekao je guverner HNB-a.

Upitan koji nas financijski trendovi očekuju u budućnosti, Vujčić je odgovorio kako hrvatski domaći financijski uvjeti prvenstveno ovise o onome što radi Europska središnja banka (ECB) te da Američka središnja banka (FED) nema toliki utjecaj na nas.

"ECB prema svim najavama, znači onome što se zove navođenje tržišta ili forward guidance, ne misli do ljeta iduće godine ništa raditi s kamatnim stopama", rekao je Vujčić i dodao da, prema tome, u ovom trenutku ne očekuje da bi kamatne stope mogle u kratkom roku značajni rasti.

No, upozorio je i da razdoblje niskih kamatnih stopa ne može zauvijek trajati.

Govoreći na konferenciji ocijenio je da, bez obzira što se događalo s kamatnim stopama glavnih središnjih banaka koje imaju utjecaj na nas, još uvijek ima prostora za smanjenje premije rizika za Hrvatsku koja se znatno smanjila u zadnje dvije godine, što je dovelo do poboljšanja rejtinga.

"Mi imamo i dalje taj prostor i iskorištavanje tog prostora smanjenjem premije rizika na Hrvatsku može kompenzirati rast kamatnih stopa", rekao je Vujčić.

Na pitanje hoće li slučaj Uljanik, ako loše završi, značiti velik makroekonomski udarac na Hrvatsku, rekao je kako će imati vrlo mali makroekonomski učinak, koji je prvenstveno regionalni te da ministar financija mora voditi računa o fiskalnom učinku.

Upitan smatra li da će ljudi negdje drugdje naći posao i hoće li se ta industrija nadomjestiti ako je više ne bude, rekao je kako je situacija takva da poslodavcima nedostaje radnika i to je temeljni problem tržišta rada.

"U tom pogledu tržište je spremno amortizirati takve udare, odnosno, dapače, ono o čemu moramo voditi računa je da rad mora biti raspodijeljen na mjesta na kojima ima pozitivnu graničnu produktivnost. Imati radnike negdje da proizvode gubitke, imaju negativnu graničnu produktivnost, to nema nikakvog smisla. Znači, puno bolje je da rade negdje gdje mogu imati stvarno nekakav pozitivan učinak", rekao je te se nadovezao na pitanje vezano za izvoz, ističući kako je najveći dio tih brodova uvezen.

Na pitanje o svome najavljenom nastupu na predstavljanju knjige Martine Dalić i je li primjereno da on tamo govori, odgovorio je da će tamo pričati o ekonomskim aspektima slučaja Agrokor te će se fokusirati na financijsku stabilnost.

"Koliko shvaćam, imate knjigu koju objavljuje bivša potpredsjednica Vlade, dakle koja je vodila cijeli taj postupak i ja ću kao guverner pričati o onome što je radio HNB, ono što je taj slučaj imao kao posljedicu na financijsku stabilnost, na ukupne ekonomske rezultate i ne vidim zašto bi to bio problem", rekao je Vujčić.