Ujednačavanje prakse

Vrhovni sud će donijeti oglednu presudu o ništetnosti konverzije

Svi niži sudovi bit će dužni rješavati predmete prema tom stavu, a to će bitno ubrzati sve slične postupke
Prosvjed u organizaciji Udruge Franak
 Goran Mehkek / CROPIX

U roku od 90 dana svim građanima koji su podigli kredite u švicarcima, kasnije ih konvertirali u eurske i tužili banke (ili to tek namjeravaju) bit će poznato mogu li od banaka tražiti povrat preplaćenih kamata u periodu do konverzije.

Tri mjeseca je, naime, rok u kojemu će Vrhovni sud o tom pitanju zauzeti pravno stajalište, koje će potom biti obavezno za sve sudove u zemlji pred kojima se našlo ovo pitanje. Tako je odlučilo vijeće Vrhovnog suda na sjednici 11. prosinca, kada je dopustilo prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

PRIOPĆENJE

Vrhovni sud jučer je o tome dao priopćenje, u kojem navodi da pravno pitanje glasi: “Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima (“Narodne novine”, broj 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju u kojem su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli”.

Riječ je o tome da se u Hrvatskoj prvi put primjenjuje institut oglednog postupka, koji je uveden u zakon od rujna ove godine. Prijedlog Općinskog suda u Pazinu bio je zaprimljen 5. listopada ove godine, a 24. listopada 2019. predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa zatražio je od predsjednika svih prvostupanjskih sudova da ga obavijeste jesu li, i u kojem broju, pred tim sudovima pokrenuti takvi sporovi. Vrhovni sud nije objavio povratnu informaciju koju je dobio, ali je zasigurno puno takvih sporova (samo ih je u referadi suca u Pazinu 20)s obzirom na to da je pravno pitanje ocijenio važnim jer, kako je navedeno u priopćenju, “postoji veći broj sličnih postupaka koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju pred prvostupanjskim sudovima”.

Vrhovni sud odmah je na e-oglasnoj ploči sudova objavio svoje rješenje, odnosno da će o ovom pravnom pitanju zauzeti stajalište najkasnije za tri mjeseca. Za prvostupanjske sudove to znači da u svim postupcima koji se vode zbog kredita u švicarcima koji su konvertirani u eurske mogu odrediti njihove prekide, a stranke i umješači mogu u roku od 45 dana podnijeti svoja očitovanja o rješenju navedenog pitanja.

Nakon što Vrhovni sud zauzme stav, svi niži sudovi bit će dužni rješavati predmete prema tom stavu.

- Na taj način, tzv. preskakajućom revizijom koja postoji i u drugim europskim državama, Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi pravno shvaćanje unaprijed te omogućuje prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se povećati pravna sigurnost jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenom pravnom pitanju, strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka i, u krajnjoj liniji, smanjit će se opterećenost Vrhovnog suda istovrsnim predmetima, zbog toga što više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja - ističe se u priopćenju najvišeg suda u državi.

SPORNE KAMATE

Do sada postoji više presuda koje se odnose na kamate koje su preplaćene prije nego što je izvršena konverzija kredita. U predmetu iz Pazina, povodom kojega će se prvi put i primijeniti ogledni postupak, banke su se pozivale na čak pet sudskih presuda u kojima se tužiteljima odbio zahtjev za odštetama od banke, budući da su svoje kredite u švicarskim francima pretvorile u eurske i time promijenile pravila po kojima su ih otplaćivali.

Međutim, postoje i drugačije presude koje idu u prilog korisniku kredita koji se želi namiriti od banke. Postoji tako rješenje Županijskog suda u Rijeci, koji je u srpnju ove godine zaključio da “činjenica da su stranke sklopile aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima i utvrđen iznos preplate sa sporazumom o isplati ne znači da je tužiteljima vraćen novac koji predstavlja razliku između plaćenih ugovornih kamata na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i početno ugovorene kamatne stope”. J

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 21:10