'Vlada treba ukinuti trošarine na kavu jer slabe konkurentnost proizvođača i trgovaca'

Proizvođači kave i oni koji njome trguju na hrvatskom tržištu nedavno su unutar Hrvatske udruge poslodavaca osnovali svoju koordinaciju, čiji je dopredsjednik Laurentiu-Florin Dimitriu, predsjednik Uprave Nestléa Adriatic. S Dimitriuom smo, među ostalim, razgovarali o ciljevima novoosnovane koordinacije proizvođača kave, mogućim akvizicijama spomenute kompanije u regiji, kao i utjecaju koronavirusa na poslovanje Nestléa, najveće prehrambene industrije na svijetu sa sjedištem u švicarskom Veveyu.

Koji su osnovni pokazatelji poslovanja Nestléa Adriatic u 2019. i kako oni stoje u odnosu na poslovanje Nestléa u cjelini?

- Nestlé je objavio rezultate poslovanja za 2019. prema kojima je ukupna prodaja kompanije dosegnula prihod od 92,6 milijardi švicarskih franaka, što u odnosu na 2018., kada je prihod od prodaje bio 91,4 milijarde švicarskih franaka, predstavlja međugodišnji rast od 1,2 posto. Organski rast Nestléa na globalnom nivou iznosi 3,5 posto, što predstavlja ubrzanje organskog rasta u odnosu na 2018., kada je on iznosio 3 posto.

Kada govorimo o rezultatima poslovanja Nestléa u Hrvatskoj za 2019., imali smo rekordnu prodaju - 37 milijuna švicarskih franaka - uz rast prihoda u odnosu na 2018. od 11,8 posto. U Hrvatskoj smo u 2019. imali dvoznamenkasti rast prodaje, a u 2018. smo, primjerice, imali rast od 3,3 posto u odnosu na 2017. Sve u svemu, prošla je godina na hrvatskom tržištu za nas bila vrlo uspješna.

Početak godine prolazi u znaku koronavirusa, sa značajnim implikacijama i na biznis, pogotovo na prehrambenu industriju, u kojoj je Nestlé najveći na svijetu. Postoje li barem okvirne procjene o utjecaju koronavirusa na globalno poslovanje Nestléa?

- Kad govorimo o Nestléu kao globalnoj kompaniji, prisutni smo u 189 zemalja, imamo oko 308.000 zaposlenih, proizvodimo u više od 400 vlastitih tvornica diljem svijeta i raspolažemo sa 34 istraživačko-razvojna centra.

Rano je za bilo kakve procjene o utjecaju koronavirusa na globalne ekonomske tokove, a samim time i za poslovanje Nestléa. Od trenutka kada se koronavirus počeo širiti velikom progresijom, Nestlé je fokusiran na zaštitu svojih radnika i njihovih obitelji.

Koliko Nestlé Adriatic sudjeluje u ukupnom poslovanju Nestléa?

- Godišnja prodaja kompanije na jugoistočnom tržište Europe je 480 milijuna švicarskih franaka. Kad to stavimo u odnos s ukupnom prodajom Nestléa, dolazimo do udjela od 0,5 posto. Unutar iznosa od 480 milijuna na jugoistočnom europskom tržištu, Nestlé Adriatic ostvaruje 172 milijuna švicarskih franaka ili 0,18 posto prodaje Nestléa na globalnoj razini.

Koje si je glavne ciljeve u poslovanju Nestlé postavio u idućem razdoblju?

- Nestlé, prije svega, želi ubrzati inovacije u svojem poslovanju. Inovacije su ključ održivog rasta kompanije u nadolazećem razdoblju. Zatim želimo povećati efikasnost te investirati za budućnost. Kad kažemo investirati za budućnost, time mislimo na doprinos razvoju šire zajednice, dugoročno održivo poslovanje.

U Hrvatskoj smo u posljednjih devet godina investirali 4 milijuna kuna u projekt ‘Vrtim zdravi film’ kao dio programa ‘Nestlé za zdraviju djecu’ koji, osim edukacije djece, uključuje i stalan razvoj hranjivijih proizvoda, kao i savjetovanje obitelji o pravilnoj prehrani i važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću. Kroz program ‘Vrtim zdravi film’ dosad je prošlo oko 50.000 djece u 500 škola. Namjeravamo dodatno povećati broj djece obuhvaćene tim programom sa 6000 na 18.000 po sezoni. Predavanja i ostale aktivnosti s djecom u programu ‘Vrtim zdravi film’ ne održavaju zaposlenici Nestléa, nego educirani nastavnici, a aktivnosti iz njega odvijaju se u školama bez ikakve izloženosti brendovima.

Želimo što više inovacija dovesti i primijeniti na jugoistoku Europe. Hrvatska, primjerice, ima četiri milijuna stanovnika, ali ugosti oko 21 milijun turista godišnje.

Često se kaže da živimo i poslujemo u vremenu brzih promjena. Što takav trend znači za maloprodaju robe široke potrošnje, s kojim se najvažnijim izazovima tu susrećete kao kompanija?

- Jedan od najvećih izazova za kompaniju poput Nestléa su novi kanali prodaje, odnosno ono što objedinjeno zovemo internetska trgovina, ali možemo govoriti i o internetskom poslovanju. Time hoću reći da sve više ljudi ne samo kupuje proizvode na internetu nego se i upoznaje s ponudom te traži ono što im treba na internetu.

Drugi među važnijim izazovima kanala prodaje s kojim se suočavamo je brisanje granica između maloprodaje i HoReCa kanala. Primjerice, odlaskom u supermarket ne idete samo u kupnju namirnica nego i na kavu, u restoran ili pročitati novine u kafiću.

Jedna od najvažnijih novina o kojoj moramo voditi računa je nešto što zovemo neposredno okruženje potrošača. Tu govorimo, primjerice, o malim dućanima u susjedstvu, koji u posljednje vrijeme rastu većom brzinom nego hipermarketi. Ljudi više ne žele trošiti previše vremena na odlazak u udaljeni supermarket ili trgovački centar zbog prometnih gužvi ili potrage za parkirnim mjestima, ako ne moraju. Radije će kupiti što im treba u susjedstvu.

Nedavno ste s ostalim proizvođačima kave u Hrvatskoj osnovali udrugu za promicanje interesa proizvođača kave. Koji su njezini ciljevi?

- Osnivanjem udruge koja okuplja oko 90 posto proizvođača kave dobili smo jak glas. U hrvatskoj Vladi imamo dobrog sugovornika kad su u pitanju problemi o kojima želim razgovor. Hrvatska je članica Europske unije, čiji je cilj, među ostalima, i izjednačavanje uvjeta poslovanja u svim svojim članicama ili jedinstveno europsko tržište. Nestlé se, kao kompanija koja posluje na pojedinačnim tržištima Europske unije, susreće s razlikama u uvjetima poslovanja koje slabe njezinu konkurentnost.

Ilustrirat ću te razlike među članicama EU na primjeru poreza na kavu. Hrvatska je među rijetkim državama u Europi koje imaju posebne poreze ili trošarine na kavu. Po kilogramu instant-kave koju stavljate na hrvatsko tržište morate platiti 20 kuna posebnog poreza, a zatim imate i PDV od 25 posto. Otud u cijeni vrećice od 200 grama instant-kave koja se prodaje u hrvatskim trgovinama udio poreznog troška od 35 posto. Za usporedbu, u Rumunjskoj, odakle dolazim, porezni trošak u cijeni te vrećice kave iznosi 9 posto jer nema posebnog poreza, a PDV na hranu i piće je samo 9 posto. Kad govorimo o Rumunjskoj, Vlada nije izgubila porezne prihode smanjenjem PDV-a na hranu i piće na 9 posto, nego ih je povećala jer se povećao promet tim robama.

Smatramo da posebni porez ili trošarinu na kavu u Hrvatskoj treba ukinuti jer kako ćete se natjecati s ostalim zemljama u industriji kave koje nemaju taj namet? Skrećem pozornost na podatak da je tržište kave u Hrvatskoj u 2018. godini zabilježilo pad prodaje od 7 milijuna kuna i smanjenje prodanih količina za 247 tona. Kava je omiljeni napitak hrvatskih građana starijih od 50 godina, udio kozumenata kave u toj populaciji je 93 posto. U ovom slučaju kava se tretira kao luksuzni proizvod, a ona to nije.

Kad govorimo o efektima posebnog oporezivanja na državni proračun Hrvatske, posebni porezi, uključujući i onaj za kavu, sudjeluju u ukupnim poreznim prihodima sa 0,78 posto. S druge strane, imate mnogo administrativnih troškova da bi se naplatio taj porez. U tom smislu, kao udruženje proizvođača kave, imamo konstruktivan dijalog s Vladom, i to s ciljem da u potpunosti uklonimo ovaj poseban porez.

Nestlé među kompanijama ima vjerojatno najbolji pregled prehrambenih navika potrošača u svim dijelovima svijeta. Je li točno da sve više stanovništva prednost u prehrani daje grickalicama i drugim malim obrocima u odnosu na tradicionalne obroke poput ručka i večere te što takav trend znači za prehrambenu industriju?

- Glavni smjer u današnjoj prehrambenoj industriji vodi prema povećanju nutritivne vrijednosti. Cilj je plasirati na tržište hranu koja ima što bolja nutritivna svojstva, a što manje šećera, soli i zasićenih masti. Nije samo cilj da se ljudi hrane zdravije nego i da ono što prati njihovu prehranu sve manje utječe na okoliš. Spomenuo sam da imamo 34 istraživačko-razvojna centra, a posljednji koji smo osnovali je za ambalažu.

Od 2025. Nestlé želi koristiti isključivo ambalažu koja se može ponovo upotrijebiti ili je lako razgradiva. Što više ljudi upražnjava vegetarijansku prehranu, manje je utjecaja proizvodnje hrane na okoliš.

Kad govorimo o promijenjenim navikama potrošača, točno je da raste potrošnja ‘to go’ proizvoda. Nestlé ima odgovor na takve promjene u navikama u potrošača, nudimo sve više proizvoda koji se mogu konzumirati ‘to go’, a usto i s promijenjenim, unaprijeđenim nutricionističkim osobinama.

Još jedan bitan trend u promjenama navika potrošača na koji bih skrenuo pozornost je naglasak na podrijetlu ili ‘origin’ ponuda. Naime, ljudi žele iskusiti različite proizvode iz različitih dijelova svijeta kako bi kroz hranu ili piće upoznali nove kulture ili geografska područja.

Budući da Nestlé Adriatic posluje na tržištu jugoistočne Europe, od kakvog bi utjecaja na poslovanje kompanije bilo proširenje EU na Zapadni Balkan ili stvaranje carinske unije Zapadnog Balkana o kojem se također govori?

- Sigurno da je ukidanje carinskih i drugih nameta na trgovinu između država u interesu kompanija poput Nestléa, no tu nemamo bolji pregled situacije od bilo koga drugog. Ostaje nam vidjeti kako će se politička situacija dalje razvijati. Generalno, u zemljama koje nisu u Europskoj uniji porezno opterećenje je veće nego u EU. Imate i primjere kao što su takse na Kosovu za uvoz iz Srbije i BiH, koje su iznimno visoke.

Kakve su procjene utjecaja Brexita na poslovanje Nestléa?

- Nestlé, kao i druge kompanije, pozorno prati razvoj situacije s Brexitom, odnosno ishod pregovora Velike Britanije i Europske unije o novom trgovačkom sporazumu. U ovom trenutku ne znamo kako će se stvari odvijati u tom procesu.