Na važnost povećanja osobnog odbitka već dulje vrijeme upozorava dio stručne javnosti, a posljednjih tjedana veliku pozornost tome pridaju i poslodavci, ističući da je riječ o važnom preduvjetu za porezno rasterećenje minimalne, ali i ostalih plaća. Ministar financija Tomislav Ćorić u lipnju je najavio da će se o mogućem povećanju osobnog odbitka razgovarati na jesen, "nakon što budu poznati rezultati gospodarskog rasta, inflacije i drugih pokazatelja za prva tri tromjesečja".
No, na pitanje u kojoj je fazi razrada te mjere, iz Ministarstva financija odgovorili su samo da "u ovom trenutku ne razgovaramo o iznosu osnovnog osobnog odbitka". Dodatno pojašnjenje o tome zašto se od mjere odustalo, barem zasad, nije bilo moguće dobiti.
Može se pretpostaviti da ekonomski pokazatelji nisu toliko dobri da bi omogućili smanjenje ovih poreznih prihoda. Deficit općeg proračuna, koji obuhvaća i lokalnu državu, u čije se proračune slijeva prihod od poreza na dohodak, jedva se održava ispod granice od tri posto BDP-a.
Prema procjeni HUP-a, kada bi osobni odbitak porastao sa sadašnjih 600 na 840 eura, čime bi se po minimalcu "oslobodilo" oko 60 eura, lokalne jedinice ostale bi bez prihoda od 500 do 700 milijuna eura, odnosno 15 do 20 posto. Tome treba dodati i učinak ukidanja poreza na mirovine, procijenjen na 180 do 200 milijuna eura, pa bi se ukupni prihodi od poreza na dohodak smanjili za gotovo jedan posto BDP-a. U ovom trenutku za Vladu je to očito previše.
Počinje bitka za minimalnu plaću, doznali smo koliko Vlada može ponuditi radnicima!
U HUP-u su svjesni da bi predloženo povećanje osobnog odbitka bilo velik iskorak i da bi ga bilo teško provesti u jednom koraku, no nadali su se da bi Vlada ove godine mogla početi s njegovim postupnim povećanjem. Poznato je da su u Ministarstvu financija proteklih mjeseci, uz pomoć Instituta za javne financije, doista radili na simulacijama povećanja osobnog odbitka.
Svjesni su problema koji nastaje jer je osobni odbitak već dulje vrijeme zamrznut na 600 eura, dok su plaće rasle, a s njima i porezni ugriz. Stoga pojedini analitičari pretpostavljaju da bi do povećanja osobnog odbitka sigurno moglo doći, ali u predizbornoj, 2027. godini. Pitanje je samo kakve će tada biti makroekonomske okolnosti i hoće li Vlada imati više prostora za pridobivanje birača, a da pritom ne ugrozi proračunske ciljeve.
Rast ekonomije dodatno će usporavati, a sve procjene govore da će se i inflacija smanjivati. S nominalno nižom stopom rasta BDP-a smanjivat će se i proračunski prihodi. Istodobno pritisak na povećanje rashoda samo raste. U ovom trenutku, dok priprema proračun za iduću godinu, ministar Ćorić mora se suočiti s nizom neugodnih izbora. "Ono što je očito jest da značajno rastu izdaci za obranu, kamate i zdravstvo. Tome treba dodati plaće i mirovine, velike proračunske stavke za koje se na kraju godine uvijek ispostavi da treba više novca nego što je predviđeno", kaže jedan analitičar. Ipak, nada se da će pregovori sa sindikatima biti konstruktivni i da se neće pretvoriti u nerazumno natezanje.
Kada je riječ o kamatama, agencija Moody‘s ovih je dana iznijela procjenu da će njihov udio u proračunskim prihodima porasti s tri posto u 2025. na 3,4 posto u 2027. i 2028. godini. Sve neizvjesnije geopolitičke okolnosti i rast troškova zaduživanja na međunarodnim tržištima predstavljaju nelagodu za sve, osobito za prezadužene zemlje.
Dok rastu kamatni troškovi, obrambeni izdaci i potrebe povezane sa starenjem stanovništva, sve je teže financirati nove zahtjeve i održavati proračunsku stabilnost. Francuska je, pritom, osobito neugodno upozorenje. Rast prinosa na državne obveznice, visoki dug i politička nemogućnost dogovora o proračunu sužavaju prostor za djelovanje upravo u trenutku kada su pritisci na javne financije i nezadovoljstvo građana eksplodirali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....