Uzbuna u Mađarskoj i Srbiji, Vučić bijesan: ‘Ovo je zastrašujuće. Ta odluka ne bi trebala važiti za nas‘

Nakon što je bugarska Vlada krajem prošlog tjedna jednostrano poskupila cijenu tranzita ruskog plina plinovodom ‘Turski tok‘ prema Mađarskoj i Bugarskoj za dvadesetak posto, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto osudio je potez Bugarske i procijenio da je moguć potpuni prekid uvoza ruskog plina preko Bugarske.

- Nedopustivo je da država članica Europske unije ugrozi opskrbu prirodnim plinom druge članice Europske unije, to je protivno europskoj solidarnosti i europskim pravilima. Dramatično povećanje tranzitne naknade za ruski prirodni plin može dovesti do neplaćanja, a ako se ne plati, onda bi se zaustavila i isporuka - komentirao je Szijjarto, čiji su istup mađarski mediji popratili podsjećanjem da Mađarska ima ugovor s ruskim ‘Gazpromom‘ o godišnjem uvozu 3,5 milijardi kubičnih metara ili gotovo 37 milijuna megavatsati kroz ‘Turski tok‘.

Kada su u pitanju reakcije u Srbiji na spomenuti namet Bugarske, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također je osudio potez bugarske Vlade i iznio procjenu da će dodatni namet na tranzit plina ‘Turskim tokom‘ rapidno povećati cijene plina za dodatnih 100 eura za 1000 kubnih metara plina.

- Ovo je zastrašujuće povećanje i razgovarat ćemo sa bugarskom stranom. Ova odluka ne bi trebala važiti za Srbiju - poručio je Vučić, ciljajući na to da svaka država, odnosno državna kompanija zadužena za upravljanje plinovodom, ima zasebni, važeći ugovor s ‘Gazpromom‘ o cijeni plina koju plaćaju i koja je neovisna od odluka drugih država i kompanija koje upravljaju plinovodima unutar ‘Turskog toka‘.

I mađarski mediji razvijaju isti scenarij, napominjući kako su u poslovnom odnosu, u slučaju Mađarske, kompanija ‘MVM Energy‘ i ‘Gazprom‘.

Ako se na potez bugarske Vlade primijene spomenute interpretacije, poskupljenje tranzita ruskog plina kroz Bugarsku tiče se kompanija ‘Bulgargaz‘, koja u Bugarskoj upravlja plinovodom, i ‘Gazprom‘. Prema tom scenariju, ‘Bulgargaz‘ bi ‘Gazpromu‘ trebao poslati račun s novom cijenom tranzita, a mađarski mediji, zacijelo ispravno, ocjenjuju kako nije realno da će ‘Gazprom‘ preuzeti troškove novog nameta u Bugarskoj na sebe.

Portal ‘Energija Balkana‘ ide korak dalje i zaključuje kako će ‘Srbija, Mađarska, Grčka i Severna Makedonija biti izravno pogođene novom naknadom i zapravo morati platiti novi namet od 20 bugarskih leva po megavatsatu, jer će im ‘Gazprom‘ naplaćivati plin po konačnoj cijeni‘.

Dio medija u Srbiji već je najavio da će tamošnja Vlada trošak povećane cijene plina iz Rusije prevaliti na kućanstva i druge kupce.

- Zahvaljujući težnji zastupničke većine u bugarskom parlamentu da se uspostavljanjem novog nameta inkasira prihod od 1,2 milijarde eura i tako isplati izgradnja plinovoda "Balkanski tok" za samo godinu dana, potrošači u Srbiji se mogu suočiti sa dodatnim i znatno većim cijenama plina - ocjenjuje dnevnik ‘Danas‘, podsjećajući da od 1. studenoga cijene plina u Srbiji ionako idu ‘gore‘ zbog poskupljenja od deset posto temeljem sporazuma Vlade Srbije s Međunarodnim monetarnim fondom.

Kada su u pitanju daljnji potezi Mađarske nakon otvorene bojazni Petera Szijjarta da bi uvoz ruskog plina ‘Turskim tokom‘ mogao biti potpuno obustavljen, jedna od opcija Mađarima je dodatan zakup ‘LNG Terminala‘ u Omišlju na Krku od strane spomenutog ‘MVM‘-a i ‘MET‘-a. Iako su podaci o veličini zakupljenih kapaciteta kompanija u krčkom terminalu poslovna tajna, procjenjuje se da su ‘MVM‘ i ‘MET‘ već sada među najvećim zakupcima.

Problem za eventualni dodatni zakup Mađara na Krku je činjenica da nema slobodnih kapaciteta u terminalu do sezone 2037./38.. Po nepotvrđenim informacijama sve slobodne kapacitete LNG-ija na Krku od 2027. do 2037.. tijekom ove godine zakupilo je Prvo plinarsko društvo Pavla Vujnovca. Osim za sezonu 2037./38., slobodni su svi kapaciteti ‘LNG Terminala‘ na Krku i za naredne dvije sezone zaključno s 1.listopadom 2040..