NA POMOLU UBRZANJE

Uredba za energetska odobrenja deblokirat će ulaganja u ‘obnovljivce‘

Javna rasprava o Uredbi za definiranje natječaja za energetska odobrenja, na koju se čeka više od 490 dana, otvorena je do 13.lipnja ove godine.

Marija Šćulac Domac

 Zeljko Puhovski/Cropix

Jedan od ključnih propisa države za ubrzanje investicija u elektrane na obnovljive izvore energije, Uredba za definiranje natječaja za energetska odobrenja, stavljena je u javnu raspravu. "Udruženje obnovljivih izvora energije HGK oduvijek zagovara da regulatorni okvir mora biti transparentan, jednoznačan i konzistentan te se nadamo da će spomenuta Uredba to i donijeti", komentira za Svijet energije direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac. Iako je, napominje naša sugovornica, došlo do određenih pomaka u zakonodavnom okviru za obnovljive izvore energije, još nedostaju bitni dijelovi, kako bi sektor, zaključuje, dobio zaokružen okvir.

Position paper

"Trenutno postoje najave o ubrzavanju procesa i najave skore objave prijedloga dugo očekivanih podzakonskih akata te se nadamo da će se to i ostvariti", kaže Marija Šćulac Domac. Udruženje OIE HGK izašlo je, podsjetimo, krajem ožujka ove godine s tzv. Position paperom, dokumentom u kojem se nabrajaju i analiziraju najveće administrativne prepreke u razvoju postrojenja obnovljivih izvora energije te nude prijedlozi za njihovo rješavanje. Spomenuta uredba stavljena je "na vrh" nedostajućih propisa u Position paperu HGK jer je energetsko odobrenje (EO) središnji dokument koji se dobiva na natječaju i koji investitoru u elektrane daje jednoznačno pravo za razvoj njegova projekta i preduvjet je za sve daljnje korake u investiciji kao što su ishođenje lokacijske i građevinske dozvole te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu države. Prema rokovima koji su uneseni u Zakon o tržištu električne energije (ZOTEE), uredba o EO je trebala biti donesena prije 490 dana.

Element bodovanja

Osim za Uredbu za definiranje natječaja za EO, Udruženje OIE pozvalo je u Position paperu, među ostalim, i na donošenje Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu te Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu. Prema ZOTEE-u, spomenuta pravila trebali su izraditi nadležni operatori sustava, a odobriti Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), uz mišljenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu novog zakona. No, kako upozoravaju u Udruženju OIE, donošenje pravila HERA je zaustavila u studenome 2022., uz objašnjenje da je potrebno međusobno usklađenje pravila Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) i HEP ODS-a (Operator distribucijskog sustava). Time je, zaključuju u HGK, cijeli postupak priključenja projekata na mrežu potpuno zaustavljen jer spomenuta pravila, dodaju, trebaju definirati izradu Elaborata o mogućnosti priključenja na mrežu (EMP), a ishođenje tog dokumenta je jedan od preduvjeta za iskazivanje interesa za EO. U HGK ističu kako je od izimne važnosti da se Uredbom o EO jasno definiraju pravila natječaja za dodjelu energetskog odobrenja te izbjegnu bilo kakvi kriteriji koji neće biti jasni i jednoznačni. U HGK-u su se osvrnuli na jedan od mogućih elemenata za bodovanje na natječaju za EO, proizvodnju električne energije po površini zauzeća postrojenja, u HGK-u .

"Budući da je teško predvidjeti točnu količinu proizvedene električne energije, smatramo da taj kriterij neće donijeti željenu transparentnost natječaja te da bi potencijalno ponuditelji mogli kroz taj kriterij nuditi nerealne brojke koje nikada neće biti realizirane, kako bi na taj način dobili prednost na natječaju", upozoravaju u Komori. Još je važnije, dodaju, da Uredba jasno propiše da na natječaj za energetsko odobrenje mogu aplicirati i projekti koji se nalaze na zemljištu u mješovitom vlasništvu, privatnom i javnom, kako bi se kroz kasnije faze razvoja projekta omogućilo rješavanje vlasničkih odnosa i prava služnosti nad tim zemljištem.

Pravila i naknade

Donošenjem Uredbe, suglasni su u HGK, pravni okvir još neće biti potpun jer i dalje nedostaju Pravila o priključenju i Mrežna pravila, a nepoznata je i cijena priključenja. Tek kada nadležne institucije donesu sve podzakonske akte predviđene Zakonom o tržištu električne energije bit će omogućen razvoj projekata OIE. "Iako su još krajem prošle godine operatori prijenosnog i distribucijskog sustava poslali prijedlog Pravila i naknade za priključenje, HERA još uvijek nije donijela odluku o tome. Potpuno je nejasno zašto regulatoru treba toliko vremena za odobrenje Pravila o priključenju te definira cijene priključenja na mrežu", komentiraju u Komori. Izostankom tog odobrenja HERA-e, upozorava HGK, u nezavidnu poziciju stavljeni su ne samo investitori u OIE nego i HOPS i HEP ODS, budući da ne mogu poslovati po starim pravilima, a nova nisu donesena.

Agrosunčane elektrane unesene su u regulativu, no gdje ih staviti?


Član Vijeća Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore Ivan Strunje ocjenjuje za Svijet energije da je prijedlogom Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju "napravljen važan iskorak u definiranju površine za sunčane i agrosunčane elektrane". "Prvi put se definiraju agrosunčane elektrane, što je nužan preduvjet za njihovu snažnu integraciju u Hrvatskoj, ali, nažalost, prema prijedlogu se dopušta njihovo postavljanje samo na zemljištima s trajnim nasadima, što je inače najrjeđi oblik korištenja agrosunčanih elektrana", komentira Strunje. Podsjeća da se agrosunčane elektrane najčešće primjenjuju u sinergiji sa stočarstvom te na površinama gdje se uzgajaju jednogodišnje kulture. Stoga, ističe naš sugovornik, Udruženje OIE smatra da bi propisima trebalo omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake te ostale vrste zemljišta koja su upisana u sustav ARKOD, a ne, zaključuje Strunje, ograničavati agrosunčane elektrane samo na površine pod trajnim nasadima. U HGK smatraju da bi izmjenama Zakona o prostornom uređenju bilo potrebno definirati i spremnike električne energije, spremnike vodika te elektrolizatore, koji su nužan sadržaj za veću propulzivnost obnovljivih izvora energije i ostvarenje klimatske neutralnosti Hrvatske. Prijedlog zakona, dodaje Komora, već prepoznaje baterijske spremnike, ali je potrebno definirati i površine na kojima ih je moguće razvijati kako bi se izbjegle buduće nedoumice i ubrzao njihov razvoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 17:22