Ukrajina se nada ponovnim pregovorima o maksimalnim količinama poljoprivrednih proizvoda koje može izvoziti u Europsku uniju. Kijevski ministar poljoprivrede Taras Vysotsky održao je sastanak s predstavnicima industrije na kojem ih je pozvao da dostave podatke kako bi se formirala "snažna pregovaračka pozicija", prenosi Euractiv.
- Od rujna planiramo nastaviti konzultacije s Europskom komisijom o ažuriranju i povećanju kvota za osjetljive artikle - rekao je Vysocki, u trenutku kada napadi na luke u Crnom moru remete ukrajinski pomorski izvoz. Žitarice, kukuruz, med, šećer, meso peradi i jaja među proizvodima su koji spadaju u kategoriju osjetljivih.
Cijena hrane mogla bi eksplodirati, s jednog od ključnih izvora stigla dramatična poruka
Krajem listopada 2025. stupio je na snagu modernizirani trgovinski sporazum kojim je uspostavljen trajan, predvidljiv i pravedniji pravni okvir za ekonomsku suradnju između Europske unije i Ukrajine. Iako nudi veće kvote nego sporazum iz 2016., reže količine u odnosu na vrhunac ratnog uvoza bez carina kako bi pritisak na europske proizvođače bio manji. Povećanje kvota povezano je s postupnim usklađivanjem ukrajinskih proizvodnih standarda s pravilima EU, uz godišnje praćenje napretka i završnu procjenu 2028.
Dosadašnja neusklađenost bila je jedan od glavnih prigovora europskih proizvođača koji su tvrdili da je njihova proizvodnja skuplja upravo zbog ispunjavanja tih kriterija, dok ukrajinski kolege koji se njih ne pridržavaju mogu ponuditi proizvode po znatno nižim cijenama. U vremenu inflacije i sve većeg fokusa potrošača na cijene, ukrajinsku konkurenciju su smatrali nelojalnom. Za osjetljive poljoprivredne proizvode definirane su umjerene i fiksne carinske kvote, a za one industrijske proizvode koji nisu u toj kategoriji carine su potpuno ukinute ili drastično smanjene s obje strane.
Ukrajinski ministar poljoprivrede sada se nada da će upravo o kategoriji osjetljivih proizvoda u rujnu razgovarati s Europskom komisijom. Tijekom ovotjednog sastanka ukrajinski poslovni predstavnici posebno su se zalagali za reviziju kvota za izvoz šećera, škroba, melase, alkohola i bioetanola. Za većinu osjetljivih proizvoda kvota je u listopadu 2025. povećana u odnosu na 2016. - primjerice s 90.000 tona na 120.000 tona peradi godišnje i s 20.070 na 100.000 tona za šećer. U Kijevu misle da to nije dovoljno.
Europska komisija je ranije komunicirala da se nova revizija kvota očekuje u 2028., kada će procijeniti napredak Ukrajine u usklađivanja sa standardima Unije, između ostalog u pitanju dobrobiti životinja i korištenju pesticida. Zasad se nisu oglasili hoće li razgovori s Kijevom ipak započeti u rujnu.
Europska unija najveći je trgovinski partner te zemlje s udjelom od 65 posto ukupne trgovine robom čija je vrijednost prošle godine dosegnula 68,2 milijarde eura, više nego dvostruko u odnosu na razdoblje prije 2016., kada je na snagu stupilo produbljeno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine između EU i Ukrajine.
Pri tome je vrijednost robe koju je Europska unija izvezla u Ukrajinu veća od vrijednosti koja je u blok stigla iz te zemlje. Konkretno, u 2025. godini je Europska unija uvezla robu iz Ukrajine u vrijednosti 21,7 milijardi eura, pri čemu su glavne izvozne robe bile životinjske ili biljne masti i ulja, žitarice, željezo i čelik, uljarice te rude, troska i pepeo. Lani je iz Ukrajine uvezeno manje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što je povezano sa smanjenjem vrijednosti uvoza žitarica (-49 posto, -2,2 milijarde eura), manje količina kukuruza (-40 posto, -1,2 milijuna tona), pšenice (-65 posto, -0,9 milijuna tona) te uljane repice za 870 milijuna eura (-52 posto). S druge strane, vrijednost uvoza biljnih ulja povećao se za 261 milijun eura (+9 posto) zbog viših cijena i snažnog povećanja količina ulja repice (+51 posto) i sojina ulja (+58 posto) koje su stigle u EU, dok su količine suncokretova ulja pale za četvrtinu.
Izvoz robe Europske unije u Ukrajinu iznosio je 46,5 milijardi eura u 2025., oko 9 posto više nego godinu prije, a najviše su se izvozila mineralna goriva i mineralna ulja, električni strojevi i oprema, uređaji za strojeve te oružje i streljivo.
Ranije se trgovinski odnos Europske unije i Ukrajine temeljio na Sporazumu o produbljenom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine (DCFTA), koji je bio dio šireg Sporazuma o pridruživanju iz 2014. godine i stupio na snagu s prvim danom 2016. godine. On je ukinuo većinu carina na industrijske proizvode, ali uz strogi sustav tarifnih kvota za osjetljive poljoprivredne proizvode poput pšenice, kukuruza, šećera, meda i peradi. Nakon što bi se te količine premašile, Ukrajina je morala platiti carine.
Nakon što je 2022. Rusija napala tu zemlju, Unija joj je pružila podršku, između ostalog, liberalizacijom trgovine i suspendiranjem uvoznih carina, kvota i mjera trgovinske zaštite na ukrajinski izvoz u EU. Mjere su prvi put stupile na snagu 4. lipnja 2022. i bile na snazi do 5. lipnja 2025., čime su značajno ublažili tešku situaciju u kojoj su se našli ukrajinski proizvođači i izvoznici. EU je ipak tome pristupila s oprezom - Uredba o autonomnim trgovinskim mjerama sadržavala je kočnicu za slučaj nužde koja se koristila kad bi uvoz jaja, peradi, šećera, zobi, kukuruza, krupice ili meda premašio prosječni uvoz prethodnih godina. Ta je kočnica za slučaj nužde aktivirana za zob, jaja, šećer, krupicu i med.
Europski proizvođači, posebno oni iz istočnih članica, naglašavali su kako je liberalizacija za njih postala prevelik teret jer ukrajinski proizvodi - posebno šećer, jaja i perad - ruše cijene na domaćem tržištu. Zabrinuti su bili i hrvatski poljoprivrednici. Ratari su 2023. godine upozoravali na povećani uvoz pšenice i kukuruza, za koji su tvrdili da dodatno pritišće cijene njihovih proizvoda. Uvozna politika "kojom se jeftinom robom iz Ukrajine spuštaju cijene žitarica i ostalih roba" bila je jedan od razloga prosvjeda ratara koji su se godinu kasnije održali u Đakovu i Čakovcu.
Prošlog ljeta naše je peradare zabrinuo uvoz ukrajinskih jaja koji se u nekoliko godina znatno povećao. Godine 2022. nisu ni uvezena, a vrijednost ukrajinskih jaja uvezenih kod nas se, sa 70.128 eura u 2023., u godinu dana povećala na više od 8,2 milijuna eura, odnosno 117 puta. Već u prvoj polovini 2025. vrijednost je premašila taj godišnji prosjek. Ministarstvo poljoprivrede tada je objašnjavalo da većina jaja koja stižu iz Ukrajine na kraju završavaju u drugim zemljama, a Državni inspektorat tvrdio je da u njihovim inspekcijama na policama hrvatskih dućana nisu pronađena jaja iz trećih zemalja.
Novi trgovinski sporazum iz 2025. pokušaj je da se pronađe kompromis.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....