Udruga Lipa upozorava da kontrola cijena može potaknuti nestašicu i procvat crnog tržišta

Udruga Lipa upozorila je u petak da kontrola i određivanje tzv. plafonskih ili maksimalno dopuštenih cijena određenih proizvoda u maloprodaji, može dovesti do nestašica tih proizvoda i 'cvjetanja' crnog tržišta, što je dodatna opasnost za već oslabjelu ekonomiju.

Takva upozorenja proizlaze iz procjena Lipinog panela stručnjaka Vladine odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode. Ivica Brkljača, stručnjak tog panela, za Barometar konkurentnosti kaže da bi to moglo negativno djelovati na konkurentnost Hrvatske prema Indeksu globalne konkurentnosti.

"Donošenjem odluke o maksimalno dopuštenoj cijeni nekih proizvoda u maloprodaji, Vlada je nepotrebno zagazila u opasan teritorij. Bez obzira na dobre namjere i proklamirani cilj zaštite kupaca od rasta cijena, važnije je ono čime takve odluke mogu rezultirati. Ekonomski zakoni su neumoljivi te postavljanje maksimalnih cijena znatno ispod tržišnih (ravnotežnih) gotovo bez iznimke rezultira nedostupnošću i nestašicom tih proizvoda, a potom i razvoja crnog tržišta", poručuje Brkljača

Iz Lipe iznose i da analiza takve odluke pokazuje da takve mjere gotovo uvijek rezultiraju nestašicom proizvoda, jer je rast cijena i svojevrstan signal potencijalnim proizvođačima da je ponuda u odnosu na potražnju premala te da ima mjesta na tržištu za nove 'igrače', čime bi se nastavila proizvodnja prema trenutnoj potražnji na tržištu. S druge strane, kada se cijene umjetno drže niskima zbog istog razloga, trenutna ponuda nije dovoljna u odnosu na potražnju te dolazi do nestašice proizvoda.

Rast cijena također potrošačima signalizira i potrebu za racionalnom potrošnjom, tj. ako kupac plati proizvod po višoj cijeni, neće ih kupiti više nego što mu je prijeko potrebno te se tako sprječavaju nestašice.

"Iako se trgovcima ostavlja određeni prostor za povećanje maloprodajnih cijena ako je rezultat povećanja nabavnih cijena, činjenica je da će opravdanost povećanja cijena ipak procjenjivati inspektori. Time se ostavlja široki prostor za arbitrarnost odluka birokratskog aparata, što kod poduzetnika može izazvati nesigurnost i nevoljkost da uopće nudi određene proizvode kada zna da može biti neopravdano kažnjen ako tako procijeni inspektor", kaže Brkljača.

Iznosi i da je Državni inspektorat dao nalog da kazne pritom budu maksimalne, uz zatvaranje na 30 dana za veletrgovine, te da je prikupljeno već milijun kuna od kazni.

"RH prema Indeksu percepcije korupcije iz 2019. spada u pet najkorumpiranijih članica EU-a, te stoga takvi zakoni opravdano izazivaju strah i nesigurnost kod poduzetnika", smatraju u Udruzi Lipa.

Komentiraju pritom i da nedavna izjava potpredsjednika Vlade, ministra unutarnjih poslova i voditelja Nacionalnog stožera civilne zaštite Davora Božinovića "Nećemo zaboraviti kako se tko ponašao tijekom krize“, nimalo ne doprinosi normaliziranju situacije i poboljšanju poduzetničke klime.

Podsjećaju da je Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode Vlada donijela na telefonskoj sjednici 14. ožujka, čime je subjektima koji obavljaju djelatnost proizvodnje i trgovine na području RH odredila maksimalne maloprodajne cijene 28 vrsta proizvoda.

Najviše cijene tako mogu biti one koje su bile na dan 30. siječnja, a mjera kontrole cijena primjenjuje se na brašno, mlijeko i mlijeko u prahu, jaja, šećer, sol, rižu, tjesteninu, svježe meso, ribu, voće i povrće, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje, dječju hranu, dječje pelene, vodu za piće, deterdžent za rublje, deterdžent za suđe, sapun, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku (uključujući koncentrirani alkohol), zaštitne kombinezone i drugu zaštitnu i medicinsku odjeću i obuću, zaštitne naočale i vizire, zaštitne rukavice, zaštitne navlake za cipele, zaštitne maske – kirurška, FFP2, FFP3, respiratore/transportne ventilatore, lijekove i medicinske proizvode te posteljno i ostalo rublje za zdravstveni sustav.

Iz Udruge Lipa smatraju i da je ta Vladina Odluka zapravo rezultat želje brojnih građana i medijskih djelatnika koji su se žalili na društvenim mrežama ili direktno vladi i ministrima da su cijene određenih proizvoda (prvenstveno kirurških maski) znatno porasle po izbijanju pandemije te da Vlada nešto treba učiniti.