Zaobilaženje obveza

U zadnje četiri godine na ilegalnom klađenju porezna utaja dosegla četiri milijarde kuna

U Hrvatskoj udruzi za igre na sreću napominju kako su se i druge zemlje susrele s istim problemom
Ilustracija, klađenje
 Profimedia, Wavebreak

Zbog toleriranja ilegalnog rada inozemnih kladionica na domaćem tržištu internetskog klađenja, državni proračun godišnje je gubio najmanje milijardu kuna, kažu nam u Hrvatskoj udruzi za igre na sreću (HUZIS) povodom najnovije odluke Vlade na stane na kraj takvoj praksi. Skorim donošenjem pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona, naime, država će moći blokirati rad inozemnim kladionicama koje na internetu nude svoje usluge domaćim igračima, ako se ne usklade s zakonom, što podrazumijeva i spomenute uplate u državni proračun koje su dosad izbjegavali.

- Zadovoljni smo već donesenim izmjenama Općeg poreznog zakona i prijedlogom pripadajućeg pravilnika i smatramo da su ministar Zdravko Marić, Ministarstvo financija i Porezna uprava donijeli kvalitetno rješenje – ističe Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a koji je još 2015. kod Ministarstva financija pokrenuo inicijativu da se inozemne web kladionice usklade s zakonom. Otuda se može izračunati da je zbog nevoljkosti države da se uhvati u koštac s ovim problemom, državni proračun izgubio najmanje četiri milijarde kuna.

- Domaći priređivači igara na sreću obveznici su plaćanja godišnje koncesijske naknade za klađenje koja iznosi milijun, odnosno tri milijuna kuna ako priređivač priređuje i igre na sreću online, a navedeni iznos uplaćuje se unaprijed, krajem tekuće godine za narednu godinu, neovisno o pozitivnom ili negativnom poslovanju priređivača – navela nam je predstavnica HUZIS-a. Dodaje kako većina legalnih priređivača igara na sreću plaća i druge naknade poput godišnje koncesijske naknade za priređivanje igara na sreću u casinima.

- Isto tako, legalni priređivači igara na sreću plaćaju i mjesečnu naknadu koja iznosi pet posto od ukupne uplate igrača te uplaćuju državi porez na sve dobitke od klađenja koji iznosi od deset do 30 posto ovisno o iznosu dobitka. S spomenutim koncesijskim i drugim naknadama, to iznosi više od milijardu kuna godišnje – navodi Matea Mateković.

Inozemne kladionice koje su na internetu nudile svoje usluge nisu registrirane u Hrvatskoj, pa samim tim nisu porezni obveznici ni po kojoj osnovi. Isto tako, i dobici igrača na internetu koje su one isplaćivale ne podliježu spomenutim naknadama i porezima.

Nema službenih procjena o kolikom broju ilegalnih inozemnih kladionica se tu radi, a u HUZIS-u tvrde da ih je oko 40. S druge strane, legalno posluje šest kladionica, Super Sport, Hattrick-PSK, Hrvatska Lutrija, Stanleybet, Germania i Favorit koji su okupljeni u spomenutoj udruzi.

- Nemamo službenih kontakata s kladionicama koje ilegalno rade na našem tržištu niti poslovne odnose s njima – dodaju u HUZIS-u. Ipak, zna se da je jedna od najvećih kladionica koja nudi internetsko klađenje u nas bez ikakvih dozvola Bet365 čija si je osnivačica Denise Coates lani isplatila dvije milijarde i 200 milijuna kuna nagrade za uspješno poslovanje u 2017. Da Bet365, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, plaća naknade i poreze u Hrvatskoj i u drugim zemljama, ne bi se uspješna menadžerica isplaćivala džinovske bonuse.

Nema ni pouzdanih podataka koliko se uplata naših ljubitelja sportskog klađenja odlije prema ilegalnim web priređivačima igara na sreću, a procjene, koje smatraju relevantnima i u HUZIS-u, kreću se od dvije milijarde do čak tri milijarde i 500 milijuna kuna godišnje.

U HUZIS-u napominju kako su se i druge zemlje, poput, navode, Italije, Češke Francuske i Poljske susrele s problemom ulaska na njihova tržišta web sportskih kladionica koje nisu plaćale nikakve obveze i naknade pa posegle za sličnim propisima kakav je sada priredila naša Porezna uprava.

Porezni nadzor nad ilegalnim inozemnim sportskim kladionicama sastojati će se od utvrđivanja nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti na internetu s mogućnošću izdavanja naloga o zabrani rada u takvim slučajevima. Nalog, prema spomenutome pravilniku Porezne uprave, ide Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) koji o zabrani izvješćuje pripadajućeg pružatelja ili operatera internetskih usluga.

- Ovakav nadzor eliminira pristup ilegalnim stranim online kladionicama. Međutim, naravno da postoji način da se pristupi različitim nedozvoljenim web stranicama, za što je potrebna ipak veća razina informatičkog znanja – komentiraju u HUZIS-u. Ukazuju i na potrebu sprječavanja reklamiranja i promocije ilegalnih stranih online kladionica na IPTV platformama.

- Iako je to u Hrvatskoj zakonom zabranjeno, njihove reklame često se emitiraju na različitim televizijskim kanalima. Dosljednije kažnjavanje takve prakse svakako bi utjecalo na smanjenje nedopuštenog reklamiranja – napominje predstavnica HUZIS-a.

Posebno poglavlje stavljanja pod kontrolu stranih web kladionica je zaštita maloljetnika. Domaće kladionice koje legalno posluju na internetu zahtijevaju od igrača registraciju kojom se utvrđuje je li riječ o punoljetnoj osobi. Ilegalnim kladionicama, tvrde u HUZIS-u, maloljetnici su mogli pristupiti bez ikakvih ograničenja, što ubuduće neće biti slučaj ako se inozemne kladionice usklade s zakonom i izbjegnu zabranu Porezne uprave i HAKOM-a.

- Postupak registracije na ilegalnim stranim online kladionicama jednak je otvaranju profila na društvenim mrežama, dakle tu uistinu nema nikakve kontrole. Svjesni smo činjenice da su mladi danas stalno na internetu i da uvijek postoji mogućnost da neki od njih nađu rješenje i za ovu zabranu, ali njihov broj će sigurno biti manji – zaključuje Matea Mateković.

U Velikoj Britaniji, prema podacima tamošnje udruge poduzetnika u sportskom klađenju, 55 tisuća osoba mlađih od 16 godina ima problema s kockanjem. Najnovije poteze naše Porezne uprave svakako treba gledati i kao prevenciju događanja britanskog scenarija i u nas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:29