ZELENI POTICAJI

U novom krugu zelenih poticaja EU planulo 1,6 milijardi eura, u Hrvatsku ide samo 5,5 milijuna

Zagrebačkoj tvrtki Electrip Mobility Service odobreno 5,2 milijuna eura za punionice kombija

Punjač, ilustracija

 /Cropix

Europska komisija ponovno je bila široke ruke kada su u pitanju poticaji za ostvarenje Europskog zelenog plana te je u dva natječaja izdvojila milijardu i 670 milijuna eura za prekogranične projekte jačanja elektroenergetske infrastrukture. Ukupno je 80 projekata ušlo u završnicu dodjele poticaja u rasponu od preporučenih isplata 1,4 milijuna eura za punionice vozila na zeleni vodik u francuskom Nantesu do čak 645 milijuna eura za projekt interkonekcijskog voda ‘Bornholm‘ u Baltičkom moru između Njemačke i Danske.

PROČITAJTE VIŠE Pala je odluka, radovi moraju biti gotovi do lipnja 2026., projekt težak 534 milijuna eura Vlada proglasila strateškim za Hrvatsku!

U prvom, izdašnijem natječaju vrijednom 1,2 milijarde eura, usredotočenom na gradnju i obnovu prijenosne mreže za električnu energiju te transportne infrastrukture za vodik i zbrinjavanje CO2, hrvatske tvrtke neće sudjelovati u raspodjeli, u drugom natječaju za gradnju punionica za vozila na alternativna goriva na cestovnom koridoru TEN-T, dio poticajnog proračuna od 422 milijuna eura bit će usmjeren i Hrvatskoj. Riječ je o projektu e-volve COEN zagrebačke tvrtke Electrip Mobility Service koja je u sklopu Instrumenta za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIF) uspješno kandidirala za 5,2 milijuna eura poticaja za uspostavljanje infrastrukture za punjenje vozila težih od 3,8 tona poput ‘pick-upa‘ i kombija. Kao države u kojima će graditi punionice Electrip je naveo, uz Hrvatsku, Bugarsku i Poljsku.

- Projekt uključuje 53 stanice za punjenje na više točaka s minimalnom izlaznom snagom od 150 kilovata na svakoj - navodi se u odluci Europske komisije o poticaju za Electrip Mobility Service čiji je osnivač tvrtka Electrip Global sa sjedištem u Nizozemskoj i s 880 sagrađenih punionica diljem Europe, od kojih je 17 u Hrvatskoj.

Skladištenje metanola

Ukupno je 39 projekata ispunilo uvjete za dodjelu poticaja za gradnju punionica na TEN-T koridoru.

- Nakon što zemlje članice EU odobre odabrane projekte, Europska komisija će u sljedećim mjesecima donijeti odluku o dodjeli, nakon čega će rezultati postati konačni. Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) počela je pripremati ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima uspješnih projekata - navodi se u odluci o ‘zelenim punionicama‘ na TEN-T koridoru. Uz financijske potpore za gradnju 4900 električnih punionica, ovom prigodom bit će, uz ostalo, dodijeljeni poticaji za 35 stanica za punjenje vodikom za automobile, kamione i autobuse, elektrifikaciju usluga u osam zračnih luka te za dva postrojenja za skladištenje amonijaka i metanola.

U tijeku je prikupljanje zahtjeva za drugi krug dodjele poticaja u okviru instrumenata AFIF, a nije iskorišteno još 578 milijuna eura. Rok za podnošenje prijava je 11. lipnja ove godine.

Zanimanje investitora u punionice na alternativna goriva u prvom krugu AFIF-a bio je manji od ponuđenog budžeta, no spomenuti poticaji namijenjeni gradnji i obnovi prijenosne mreže za električnu energiju te transportnu infrastrukture za vodik i zbrinjavanje CO2 iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) razgrabljeni su već u prvom pozivu. Za potonji natječaj Komisija je pripremila 850 milijuna eura, ali je iskazan interes za 1,2 milijarde eura. Iako formalna odluka o dodjeli poticaja tek treba uslijediti, iz odluke Komisije razvidno je da će svih 1,2 milijardi eura biti i dodijeljeno.

- Kako bi se pridonijelo dekarbonizaciji industrije EU, infrastruktura za vodik dobit će bespovratna sredstva za 21 razvojnu studiju u iznosu većem od 250 milijuna eura - naglašava Komisija i navodi da će bespovratne potpore za vodik dobiti 16 članica. I za prikupljanje i skladištenje CO2 iz budžeta CEF-a izdvojeno je 250 milijuna eura, od čega čak 120 milijuna eura za grčko postrojenje Prinos u istoimenoj luci. Kada je u pitanju ‘Bornholm‘, projekt koji je ovom prigodom najizdašnije podržan, cilj Danske i Njemačke je, uz integraciju njihovih elektroenergetskih mreža, u mrežu spojiti i vjetroelektrane u Sjevernom moru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. veljača 2025 12:16