Edward Corbett

‘U mnogim pravnim sustavima arbitraža ostaje daleko brži i bolji postupak od parničnog postupka‘

Građevinarstvo je vrlo specijalizirano područje i dobra kvaliteta suđenja ovisi o tome posjeduju li arbitri to specijalističko znanje

Na fotografiji Edward Corbett

 Edward Corbett

Početkom idućeg mjeseca, 7. i 8. listopada, u Dubrovniku će se održati Druga godišnja regionalna konferencija o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova - Sporovi u građevinskim projektima koju organizira Međunarodna trgovačka komora (ICC) Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s ICC Dispute Resolution Services. Na konferenciji će predavanje održati Edward Corbett, jedan od najiskusnijih svjetskih međunarodnih građevinskih odvjetnika s reputacijom FIDIC stručnjaka. Corbett se specijalizirao isključivo u građevinskom pravu. Od početka karijere 1984. godine prikupio je veliko iskustvo koje uključuje izradu ugovora i strategije nabave, kao i vijeća za rješavanje sporova, ICC arbitražu, parnice i alternativno rješavanje sporova (ARS). Radio je za izvođače, poslodavce, financijere i konzultante. Redovito savjetuje neke od najvećih svjetskih poslodavaca i izvođača, uključuje projekte u Europi, Africi, Južnoj Aziji i na Bliskom istoku. Ima iskustva kao arbitar i sudac u britanskim i međunarodnim sporovima te je ovlašteni medijator. Autor je brojnih članaka i radova koji se bave problematikom međunarodnih građevinskih ugovora.

Možete li nam reći koliko se sporova među građevinskim kompanijama rješava arbitražom u Velikoj Britaniji i europskim zemljama?

- Što se tiče brojki, ankete se objavljuju s vremena na vrijeme. Od više od 800 novih arbitražnih tužbi podnesenih ICC-ju 2023. godine, 25 posto njih ulazi u građevinske i inženjerske. Otprilike 40 posto stranaka bilo je iz Europe. Broj međunarodnih građevinskih arbitraža u svijetu pokrenutih u svim institucijama vjerojatno prelazi 2500.

Koje su prednosti arbitraže i mirnog rješavanja sporova u odnosu na sudske sporove? Postoje li analize koliko su kompanije zadovoljne rezultatima arbitraža?

- Zakonski propisano rješavanje sporova pokazalo se vrlo uspješnim u onim zemljama koje su ga usvojile, poput Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Singapura... Vrlo malo zakonski razriješenih sporova se proslijedilo na arbitražu ili u parnični postupak. Rješavanje sporova nametnuto ugovorom imalo je manje uspjeha jer su poslodavci vrlo često mogli ignorirati odluku. Za usporedbu, mnogi korisnici koji su ispunili ankete smatraju arbitražu presporom i preskupom. Međutim, u mnogim pravnim sustavima arbitraža ostaje daleko brži i bolji postupak od parničnog postupka zbog dugih odgoda, višestrukih mogućnosti žalbe i nedostatka specijaliziranih sudaca. Ostale zemlje sa specijaliziranim građevinskim sudovima, poput Velike Britanije, mogu se natjecati s arbitražom u pogledu brzine i kvalitete sudskog vijeća. Međutim, međunarodne stranke općenito preferiraju povjerljiv proces sa sudskim vijećem sastavljenim od članova koji imaju neutralne nadležnosti.

Ima li dovoljno stručnjaka koji mogu arbitrirati pri mirnom rješavanju sporova? Koliko je važna reputacija FIDIC stručnjaka?

- Postoje mnogi odvjetnici arbitri kojima se International Construction Adjudicator and Arbitrator i stranke mogu obratiti. Međutim, postoji manjak arbitara koji su specijalisti za građevinarstvo. Graditeljstvo je vrlo specijalizirano područje i dobra kvaliteta suđenja ovisi o tome posjeduju li arbitri to specijalističko znanje. Nije dovoljno da predsjedavajući arbitar bude iskusan arbitar. Potrebno je i veliko iskustvo u građevinarstvu ako stranke žele dobiti dobru uslugu.

Jeste li upoznati sa situacijom u Hrvatskoj što se tiče mirnog rješavanja sporova i arbitraže? Postoji li prostor za napredak? Zaostaje li Hrvatska u tom segmentu?

- Hrvatska ima moderan Zakon o arbitraži iz 2001. godine koji se temelji na općeprihvaćenom modelu zakona UNCITRAL-a. Hrvatska je stoga dobra zemlja za razrješavanje građevinskih sporova.

Koliko je važna prevencija da ne dođe do sporova u smislu izrade ugovora i strategije nabave te podrške stručnjaka prilikom sklapanja i ugovaranja poslova?

- Za građevinarstvo je svojstveno to da se radi o rizičnoj djelatnosti. Svaki projekt je prototip i svaki put kad iskopavate zemlju postoji rizik da pronađete nešto neočekivano. Dakle, za očekivati je da će problemi nastati tijekom izgradnje - pitanje je kako spriječiti da problemi prerastu u sporove. Dobri ugovori s jasnom raspodjelom rizika prvi su korak. To znači držati se dobro poznatih standardnih obrazaca poput FIDIC-ova paketa ugovora iz 1999. godine, i to bez puno jednostranih, nepromišljenih revizija od strane poslodavca koji želi prebaciti rizik. Zatim je potreban dobar Odbor za sporove s jasnom misijom da posjeti projekt nekoliko puta godišnje kako bi pokušao pomoći u sprečavanju i rješavanju nesuglasica prije nego što one prerastu u sporove.

Što će biti vaše glavne poruke sudionicima Regionalne konferencije o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova - Sporovi u građevinskim projektima koja se održava u Dubrovniku?

- U slučajevima gdje se sudskim postupcima nisu uspjeli riješiti građevinski sporovi, arbitraža je obično bolja od parničnog postupka. Međutim, napori ICC-ja da skrati trajanje postupka moraju se nastaviti: previše arbitraža traje dulje od dvije godine. Arbitražnim vijećima koja se bave građevinskim sporovima trebali bi predsjedati pravnici specijalizirani za građevinu kako bi se osigurala kvaliteta donošenja odluka koju stranke očekuju. Jako se veselim konferenciji u Dubrovniku i istraživanju ovih i ostalih tema vezanih uz građevinarstvo.

Možete li nabrojiti neke zanimljivije sporove u kojima ste arbitrirali?

- Imajući u vidu povjerljivost arbitražnog postupka, detaljne informacije, odnosno pojedinosti o predmetu spora moraju biti ograničene. Međutim, moja arbitražna praksa seže od sporova vezanih uz zračne luke u Nepalu, preko karipskih luka i mediteranskih hotela te mreža otpadnih voda, do cesta i sudskih zgrada na zapadnom Balkanu. Teško je naći karijeru koja uključuje raznolikije geografske prostore ili tematike.

Jeste li imali iskustva s hrvatskim kompanijama?

- Nažalost ne, ali imam mnoga dobra iskustva na zapadnom Balkanu i u srednjoj Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 14:43