Dok američke tehnološke dionice tek "pokazuju znakove nervoze", u Kini je balon umjetne inteligencije već puknuo. Dionice vodećih kineskih proizvođača čipova i AI kompanija u manje od četiri mjeseca izbrisale oko 480 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Dramatičan pad otvara pitanje jesu li investitori precijenili potencijal umjetne inteligencije, odnosno hoće li se kineski burzovni slom preliti na ostatak svijeta?
Kineski burzovni indeks STAR50, koji okuplja vodeće tehnološke i poluvodičke kompanije, potonuo je 40 posto, izvijestio je Reuters. Istodobno je širi indeks CSI300 izgubio oko petine vrijednosti u odnosu na lipanjski vrhunac. Time je zaustavljen gotovo dvogodišnji rast tržišta, koji su potaknule najave državnih ekonomskih poticaja i velika očekivanja od razvoja umjetne inteligencije.
Pad kineskih tehnoloških dionica znatno je veći nego u SAD-u. Dok je američki tehnološki indeks Nasdaq izgubio oko šest posto vrijednosti u odnosu na rekord dosegnut prije tri tjedna, kineski STAR50 potonuo je čak 40 posto.
Jedan od glavnih razloga tako snažnog pada jest to što su cijene kineskih AI dionica prethodno narasle daleko iznad zarade koju te kompanije ostvaruju. Na vrhuncu burzovne euforije ulagači su za njihove dionice plaćali čak 250 puta više od godišnje dobiti koja na njih otpada. Nakon velikog pada cijena taj je omjer i dalje vrlo visok i iznosi oko 100. Za usporedbu, kod američkog indeksa Nasdaq 100 ulagači za dionice plaćaju oko 30 puta više od godišnje dobiti.
Od burzovne euforije do velikih gubitaka
Među najvećim gubitnicima nalazi se proizvođač humanoidnih robota Unitree, čije su se dionice prepolovile nakon izlaska na burzu u kolovozu. Proizvođač memorijskih čipova CXMT izgubio je više od četvrtine vrijednosti u mjesec dana, dok su MetaX i Moore Threads, kompanije čije su dionice prošle godine spektakularno rasle, također izgubile približno polovinu vrijednosti od srpnja.
No problem kineskih AI kompanija nije samo u tome što su njihove dionice dosegnule nerealno visoke cijene. Sve je više pitanja i o tome mogu li te kompanije uopće zarađivati dovoljno da opravdaju golema ulaganja u razvoj umjetne inteligencije.
Kako objašnjava Claire McFadden u analizi za Financial Times, postoji važna razlika između američkog i kineskog pristupa poslovanju. Američke kompanije poput OpenAI-ja i Anthropica nastoje zarađivati naplaćivanjem pristupa svojim AI modelima, primjerice putem pretplata i usluga za poslovne korisnike. Kineske kompanije češće nude modele koje drugi mogu besplatno preuzeti i koristiti, a zaradu pokušavaju ostvariti naplatom računalnih kapaciteta i povezanih usluga.
Takav kineski pristup omogućuje brže širenje tehnologije, ali stvara i probleme: kada više kompanija nudi slične modele po vrlo niskim cijenama, konkurencija postaje sve oštrija, a prostor za zaradu sve manji. Istodobno, razvoj naprednijih AI sustava zahtijeva milijarde dolara ulaganja u čipove, podatkovne centre i istraživanje. Ulagači se zato sve više pitaju hoće li te kompanije ikada ostvariti dovoljno velike prihode i dobit da opravdaju svoju tržišnu vrijednost.
Koliko se brzo optimizam može pretvoriti u razočaranje pokazuju primjeri kineskih AI kompanija Z.ai i MiniMax, koje su početkom godine izašle na hongkonšku burzu. Njihove dionice u početku su snažno rasle jer su ulagači očekivali da će postati veliki dobitnici AI revolucije. No MiniMax je nakon početnog uzleta pao čak 50 posto ispod cijene po kojoj su njegove dionice prvi put ponuđene javnosti. Z.ai je imao još dramatičnije oscilacije: njegova je vrijednost na vrhuncu bila više od osam puta veća od početne, da bi potom u manje od mjesec dana pala 63 posto.
Problem je i kinesko gospodarstvo
No pad kineskih tehnoloških dionica nije samo posljedica pretjeranih očekivanja od umjetne inteligencije. Kako upozorava Financial Times, iza njega stoje i problemi kineskog gospodarstva, koje se suočava sa sporijim rastom, slabom potrošnjom i padom cijena, odnosno deflacijom. Da problem nije ograničen samo na umjetnu inteligenciju, pokazuje i činjenica da je hongkonški tehnološki indeks Hang Seng Tech ove godine izgubio oko 30 posto vrijednosti, ali je jednako toliko pao i MSCI China, indeks koji prati širi krug velikih i srednjih kineskih kompanija iz različitih sektora.
Dodatan pritisak stvara odljev kapitala prema drugim azijskim tržištima. Umjesto u kineske tehnološke kompanije, dio investitora novac usmjerava u Južnu Koreju i Tajvan, gdje proizvođači naprednih čipova i druge opreme izravnije zarađuju od golemih svjetskih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
Ipak, dio analitičara i dalje vjeruje u potencijal tog sektora. Neki smatraju da su nakon velikog pada dionice pojedinih kineskih tehnoloških kompanija postale privlačnije za ulaganje. Njihova je procjena da tržište možda pretjerano kažnjava i one kompanije koje imaju dobre poslovne izglede...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....