Trump uveo carine na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske robe: 'Ovo je kraj nade'

Sinoć je, nakon zatvaranja Wall Streeta, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio odluku o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode i zaprijetio daljnjim carinama na još 267 milijardi dolara kineskog uvoza ako Peking odgovori mjerama koje bi pogodila poljoprivrednike ili industrije.

„Trumpova objava prekinula je nadu u pregovore između dva rivala. Treba biti spreman za nastavak rizičnijeg razdoblja na tržištima”, pišu analitičari ING-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Polovicom prošloga tjedna činilo se da su tenzije između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava popustile jer je Washington predložio, a Peking prihvatio novi krug pregovora.

No, nakon novih carina Washingtona čeka se odgovor Pekinga. Agencija Bloomberg piše da će kineski zamjenik premijera Liu He sazvati sastanak u utorak ujutro kako bi se razmotrili mogući odgovori na nove carine.

Čeka se odgovor Pekinga

Posljednjih dana Peking je poručivao da bi mogao uzvratiti istim mjerama i odustati od predloženog novog kruga pregovora ako Trump uvede nove carine. Signalizirao je, također, da bi Kina mogla uvesti ograničenja na prodaju komponenata američkim kompanijama, koristeći izvozna ograničenja kako bi se poremetili nabavni lanci.

Neki analitičari kažu da je zasad reakcija na tržištima nejaka jer se Trumpova odluka o carinama očekivala, pa je već ugrađena u cijene investicija. No, čeka se odgovor Pekinga.

„Ne očekujem rješenje sukoba između Kine i SAD-a dok ne prođu izbori za američki Kongres u studenom, a moguće je da sukob potraje i do početka 2019.”, kaže Shane Oliver, ekonomist u tvrtki AMP Capital Investors.

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale nakon što je Washington uveo dodatne carine na uvoz kineskih proizvoda, što je razbuktalo tenzije između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,3 posto, skliznuvši drugi dan zaredom. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,7 posto, dok su u Južnoj Koreji i Tokiju porasle između 0,2 i 1,5 posto.

U minusu su trenutno i američki terminski indeksi, oko 0,2 posto, što najavljuje oprezno trgovanje na Wall Streetu u utorak, nakon što su jučer cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi pale.

Pad cijena nafte

I na valutnim tržištima jutros vlada oprez dok se čeka daljnji razvoj situacije. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,94 boda. Pritom se cijena dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 111,95 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, dolar je oslabio u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1690 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1625 dolara.

A cijene su nafte pale jer bi eskalacija trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine mogla izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i slabljenje potražnje za energentima. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 40-ak centi, na 77,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 25 centi, na 68,70 dolara.