Unatoč podužoj listi "velikih" tema kao što su zaustavljanje rata u Ukrajini i uvođenje carina Kini, američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je našao vremena da u svoju agendu ugura i jednu "sitnu" - zaustavljanje proizvodnje kovanica od jednog centa, popularno nazvanog peni.
"Izbacimo otpad iz našeg velikog državnog proračuna čak i ako je to peni po peni", objavio je Trump na društvenoj mreži Truth Social dok je napuštao New Orleans nakon gledanja prvog poluvremena Super Bowla. Njegovo je objašnjenje da kovanje penija "doslovno stoji više od dva centa".
"To je tako rasipno! Naložio sam svom ministru financija SAD-a da prestane proizvoditi nove penije", napisao je Trump.
Ima li ovlasti
Zasad je otvoreno pitanje ima li Trump ovlasti za tu naredbu. Prema mišljenju eksperata, Kongres je taj koji donosi odluke o proizvodnji i distribuciji kovanica, a ne Ministarstvo financija ili Savezne rezerve.
Prema godišnjem izvješću američke kovnice novca, kako je objavio NY Times, lani je proizvodnja i distribucija stajala 3,69 centi. To znači da je, računajući njihovu nominalnu vrijednost, svaki peni napravio gubitak od 2,69 centi.
Lani je izdano više od tri milijarde penija, prema godišnjem izvješću, uz gubitak od oko 85,3 milijuna dolara. Peniji su činili više od polovice svih kovanica koje je kovnica proizvela u 2024. Prošle je godine u Sjedinjenim Državama u optjecaju bilo oko 250 milijardi penija ili oko 700 po osobi.
Peni je prvi put izdala vlada davne 1793. godine. Od 1909. profil predsjednika Abrahama Lincolna krasi prednju stranu kovanice koja je izrađena od cinka i bakra.
Reuters je podsjetio kako se godinama vodi rasprava o tome treba li peni izbaciti iz optjecaja. Još 2013. godine se ekonomist Henry Aaron zauzeo za to da se odbace novčići.
"Život bi bio jednostavniji bez ovog novčanog otpada", napisao je za ljevičarsko izdanje Brookings Institutiona.
Pristaše penija, pak, tvrde da on pomaže u održavanju nižih potrošačkih cijena i da je izvor prihoda dobrotvornim organizacijama.
Kanada i Australija
Pojedine su zemlje tijekom posljednjih desetljeća već izbacile iz upotrebe svoje kovanice najmanje denominacije. Prije 13 godina Kanada je prestala proizvoditi svoje penije, opisujući ih kao "gubljenje vremena i prostora" te tvrdeći da bi taj potez uštedio milijune dolara godišnje. Otad se gotovinske transakcije zaokružuju na najbliži nikal, nakon što se dodaju savezni i pokrajinski porezi na promet, podsjeća NY Times.
Australija je 1992. povukla svoje kovanice od jednog i dva centa iz optjecaja, navodeći kao razlog inflaciju i troškove proizvodnje. Još prije su zemlje poput Švedske i Novog Zelanda prestale kovati svoje kovanice od jednog centa.
Zagovornici ukidanja kovanice od jednog centra tvrde da bi to smanjilo troškove, ubrzalo plaćanje na blagajnama i uskladilo se s trendom drugih zemalja koje su postupno ukinule svoje kovanice od jednog centa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....