Nakon povećanja rejtinga

Trend smanjenja kamatnih stopa prepoznali ministar Marić i bankari: 'Prostora još ima...'

Jedna od mogućnosti za smanjenje kamatnih stopa ostaju i marže banaka koje su još uvijek dosta visoke
Zdravko Marić, ministar financija, održao je uvodno izlaganje
 Davor Pongracic / CROPIX

Govoreći o posljednjem povećanju kreditnog rejtinga, ministar financija Zdravko Marić je kazao da on nosi smanjenje kamata i veću konkurentnost gospodarstva jer pada premija rizika koja se zaračunava zemlji i njezinim kompanijama. Smanjenje kamata, ističe, osjete i poduzetnici, ali i građani na svojim osobnim primjerima kod stambenih ili potrošačkih kredita.

- Kroz uštede na kamatama ostaje im više novca za druge namjene, poduzetnicima za investiranje, a građanima za potrošnju. A ja ću opet reći da prostora za daljnji pad kamata i dalje ima - kazao je ministar financija u intervjuu Večernjem listu. Na pitanje gdje on vidi taj prostor, ministar Marić izdvaja upravo premiju rizika.

Smjer tržišta

- Prostora još ima, krenuvši od obveznica, a nadam se onda i prema gospodarstvu i građanima - pojašnjava Marić.

Da bi se smanjila premije rizika, naravno, to podrazumijeva nastavak fiskalne konsolidacije, kao i provedbu drugih reformi. Kada je riječ o očekivanju u idućim godinama, Marić kaže da je teško znati u kojem smjeru će ići tržišta i kako će se kretati referentne kamatne stope.

- No, ono što je bitno jest da mi imamo dovoljno prostora da nepovoljna kretanja neutraliziramo kroz pad premije rizika. Tome može pomoći i projekt uvođenja eura kao i neki drugi faktori - kazao je Marić.

Premda ministar financija dobiva brojne pohvale za fiskalnu konsolidaciju, HUP-ov “skor za 2018.” dao je nešto drugačiju sliku. Prema metodologiji koju je koristio, skor za fiskalnu konsolidaciju se smanjio sa 54 na 46 bodova. Očito ponukan različitim ocjenama i primjedbama, autor istraživanja Velimir Šonje pojasnio je o čemu je riječ. Iako država trenutačno smanjuje rizike, piše Šonje na svom blogu, “ne znamo hoće li se nastaviti tako”. Također, javni dug je i dalje visok, iznad 70 posto BDP-a, a Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim zemljama Nove Europe, kako po pitanju premije rizika tako i po iznosu proračunskih suficita. No ono je po mišljenju Šonje najvažnije, povećava se udjel rashoda i prihoda u BDP-u (na 46,4 i 46,6 posto) i najveći je među zemljama srednje i istočne Europe. Stoga on zaključuje kako je “takva konsolidacija (djelomično) upitna u pogledu stvarnog poboljšanja fiskalnog kapaciteta za optimalnu reakciju u nekoj sljedećoj krizi”.

Kamate na depozite

Kako, pak, na buduće kretanje kamatnih stopa gledaju same banke? Da prostora za njihovo smanjenje ima već do kraja godine, smatra i Zdenko Adrović, predsjednik HUB-a. Glavni je razlog tome, kazao je prilikom prošlotjednog predstavljanja najnovije analize HUB-a, koju je također izradila Arhivanalitika, moguće daljnje smanjenje Nacionalne referentne stope (NRS). Ona predstavlja ukupan iznos koji banke isplaćuju kao kamate na depozite. Proteklih šest godina NRS je prilično srezan, na razinu od 10 do 20 posto nekadašnjih iznosa. Stoga kao jedna od mogućnosti za smanjenje kamatnih stopa ostaju i marže banaka (razlika između kamata na štednju i kredite), a koje su još uvijek solidne.

Posljednja u nizu koja je najavila smanjenje kamatnih stopa na stambene i gotovinske kredite je Zagrebačka banka, a sudeći po odgovorima banaka, trend smanjivanja će se nastaviti. Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci, podsjeća kako je posljednjih nekoliko godina, pod utjecajem globalnog okruženja niskih kamatnih stopa, posredno visoke likvidnosti te smanjivanja premije na rizik Hrvatske, prisutan trend pada kamatnih stopa na domaćem tržištu.

- Nastavak trenda visoke likvidnosti, naglašeni konkurentski pritisci, ali i nastavak trenda ekspanzivne politike ECB-a u svjetlu rastućih rizika za globalni rast, sugeriraju nastavak trenda i u 2019. godini, iako izgledno nešto blažom dinamikom, zbog dosegnutih razina kamatnih stopa - objašnjava Kovač.

Dodaje kako je u segmentu kreditiranja građana, primjerice, kamatna stopa na stambene kredite u travnju ove godine bila niža za oko 0,40 postotnih bodova u odnosu na travanj prošle godine.

Niži troškovi

U Raiffeisen banci također ističu da će povratak Hrvatske u investicijski rejting, uslijed poboljšanih ekonomskih fundamenta i posljedično pad premije rizika države, u uvjetima visoke likvidnosti, niske inflacije i stabilnog tečaja, uz oštru konkurenciju na bankarskom tržištu, “stvarati pritisak na daljnji (polagani) pad kamatnih stopa”. Slično razmišljaju i u Hrvatskoj poštanskoj banci

- Moguće je da će kamate stope na pojedine vrste kredita još padati - kažu u toj banci - ističući kako kamatna stopa primarno ovisi o bazi, što je za HPB NRS, i o marži. NRS pada niz godina, a marža bi se mogla smanjiti zbog pojačane konkurencije među bankama.

- Porast kreditnog rejtinga zemlje i najava ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju mogli bi pridonijeti smanjenju kamatnih stopa. Osim cijene izvora, na visinu kamatne stope utječu i drugi faktori koji stvaraju troškove - jedan od važnijih je kvaliteta naplate. Trendovi su dobri, a učinkovitije i kvalitetnije pravosuđe bi po našem mišljenju imalo utjecaja na smanjenje cijene kredita - smatraju u HPB-u. S obzirom da je ECB odgodio povećanje kamatnih stopa barem do 2020. , u OTP banci ističu kako je malo vjerojatno da će se u kratkom roku trend promijeniti.

- Naravno da proces harmonizacije kamatnih stopa u Hrvatskoj s kamatama na tržištima Europe ovisi ponajprije o brzini ulaska Hrvatske u eurozonu. Prihvaćanje eura za banke znači eliminaciju valutnog rizika, ali i niže regulatorne troškove, poručuju iz te banke.

Iako se o zaokretu trenda i povećanju kamatnih stopa govori već godinama, okolnosti se očito mijenjaju, kako na globalnoj razini tako i kod kuće, pa se produljuje i razdoblje niskih kamatnih stopa.

Što sve utječe na kretanje stopa

- inflacija - središnje banke dižu kamatne stope

- globalizacija - jačanje konkurencije smiruje inflaciju

- tehnološke promjene - povećana efikasnost smiruje inflaciju

- regulatorni i pravni rizici - trenutačno uzrokuju visok rizik, ali reforme to mogu promijeniti

- premija rizika države - trenutačno smanjuje rizike, ali ne znamo hoće li se nastaviti tako

- uvođenje eura - smanjenje troška regulacije jer zahtijeva smanjenje stope obvezne rezerve i obveznih rezervi likvidnosti

- jačanje konkurencije - konkurencija stvara pritisak na smanjenje kamatnih stopa

- starenje stanovništva - manji inflacijski pritisci i veća potražnja za dugoročnim državnim obveznicama

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:07