Prognoza Svjetske banke

Svjetska banka blago snizila procjene hrvatskog gospodarskog rasta u iduće dvije godine

Procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.
Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić
 Dragan Matić / CROPIX

Svjetska banka potvrdila je procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini, ali i blago snizila procjene rasta u iduće dvije godine, upozoravajući na slabiju podršku faktora koji su do sada podupirali rast zemalja-uvoznica sirovina u regiji, poput potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova Europske unije.

Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.

No, iduće bi godine gospodarstvo trebalo porasti 2,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su u Svjetskoj banci prognozirali u siječnju.

Prognoza za 2020. godinu snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto.

Među gospodarstvima u nastajanju u sastavu Europske unije u široj regiji Europe i središnje Azije Svjetska banka još je izrazitije snizila procjenu rasta bugarskog gospodarstva u idućoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,6 posto. Istu stopu rasta očekuju i u 2020., što je za 0,3 postotna boda niže nego u siječanjskom izvješću.

Osjetno su pak podigli procjenu gospodarskog rasta Rumunjske u idućoj godini, za 0,4 postotna boda, na 4,5 posto.

Blago su pak podignute procjene rasta poljskog i mađarskog gospodarstva u idućoj godini, za 0,2 odnosno 0,1 postotni bod. Tako bi poljsko gospodarstvo iduće godine trebalo porasti 3,7 a mađarsko 3,2 posto.

U Svjetskoj banci konstatiraju da je rast u regiji Europe i središnje Azije oslabio krajem prošle godine zbog slabijeg rasta izvoza i ublaženih poticajnih mjera.

"Kada su u pitanju uvoznici sirovina, faktori koji su podupirali njihov rast, poput snažnije potražnje iz eurozone i isplate strukturnih fondova u srednjoj Europi, počeli su slabiti", konstatira Svjetska banka u najnovijim globalnim ekonomskim prognozama.

Prognoza ovogodišnjeg rasta cijele regije podignuta je za 0,3 postotna boda, za 3,2 posto. Iduće godine prognozira se rast za 3,1 posto, što je za 0,1 postotni bod više no što su u Svjetskoj banci očekivali u siječnju.

U 2020. godini blago usporavanje trebalo bi se nastaviti, uz prognoziranu stopu rasta od tri posto.

U Svjetskoj banci pritom upozoravaju na prevladavajuće rizike u smjeru još slabijeg rasta te regije.

"Kaotično zaoštravanje globalnih uvjeta financiranja moglo bi potaknuti naglo pogoršanje vanjskih uvjeta financiranja i dovesti do zaokreta u aktualnim kapitalnim tokovima i do slabljenja gospodarskih aktivnosti", upozoravaju u SB-u.

Izdvajaju i mogući negativan utjecaj znatno pojačane političke neizvjesnosti i sporova među članicama i institucijama Europske unije koji bi mogli odvratiti međunarodne ulagače.

"U konačnici, budući da je regija otvorena za trgovinu i integrirana je u globalne lance opskrbe, mogla bi biti ranjiva i na jačanje globalnog protekcionizma", ističe se u izvješću.

Usporavanje na globalnoj razini

Svjetski gospodarski rast također bi trebao usporiti u iduće dvije godine nakon ravnomjernog rasta u 2017. i 2018. godini po stopi od 3,1 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci.

Potvrdili su tako procjene o rastu u idućoj godini od tri posto, te od 2,9 posto u 2020.

Ove bi se godine tempo rasta trebao stabilizirati zahvaljujući stabilnijim ulaganjima u razvijenim gospodarstvima, nastavljenom oporavku gospodarstava u nastajanju i u razvoju u skupini zemalja-izvoznica sirovina i kontinuiranom snažnom rastu u skupini uvoznica sirovina.

U iduće dvije godine potpora trgovine rastu gospodarskih aktivnosti bit će slabija zbog posustajanja oporavka kapitalne potrošnje, procjenjuju u SB-u.

Među faktorima koji bi mogli nepovoljno utjecati na rast u predstojećem razdoblju izdvajaju moguće kaotične reakcije na financijskim tržištima, eskalaciju protekcionizma, pojačanu neizvjesnost u pogledu regulative i jačanje geopolitičkih napetosti.

Napominju također da su "neočekivano brzi rast kamatnih stopa širom svijeta i opetovano jačanje dolara pridonijeli tješnjim uvjetima vanjskog financiranja i sporijem priljevu kapitala na tržišta u nastajanju i u razvoju".

"U tom se kontekstu ulagači sve više fokusiraju na izloženost pojedinih zemalja višim troškovima zaduživanja i valutnim pritiscima", upozoravaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:54