Hrvatska ima priliku dobiti milijarde eura za stvaranje inovacijskog sustava u okviru EU koja se bori za jačanje konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu, koji su nas dramatično prešišali. U tom procesu sveučilišta su važan gospodarski akter, složili su se sudionici prvog Gospodarskog foruma Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom "Konkurentna i otporna Hrvatska" održanog u utorak.
"Ako želimo biti zemlja budućnosti, a ne prošlosti, to možemo ostvariti samo kvalitetnim obrazovanjem i vrhunskim istraživanjima, a upravo tu velika sveučilišta, kao što je Sveučilište u Zagrebu, imaju ključnu ulogu. Sveučilišta moraju biti u središtu svih strategija koja se izrađuju i donose. Sveučilišta stvaraju značajna i važna, često i revolucionarna otkrića, često bez komercijalnog ili političkog pritiska, i služe kao neutralna osnova za partnerstva akademske zajednice, gospodarstva i Vlade, istaknuo je Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Forum je uz predstavnike akademske zajednice okupio i najistaknutije članove poslovne zajednice te razvio raspravu o konkurentnosti i hrvatskog i europskog gospodarstva u odnosu na SAD i Kinu.
Rektor je istaknuo da se unatoč svom potencijalu, ekosustavi istraživanja i inovacija u Hrvatskoj, ali i u Europi, suočavaju s nekoliko ograničenja koja ometaju njihov puni učinak. To su nedostatak ulaganja i nedostatak resursa kao što su vrhunska oprema i kvalificirano osoblje, zajedno s regulatornim preprekama i fragmentiranim politikama u različitim područjima.
Na prvom panelu o ulozi Sveučilišta u stvaranju inovativne Hrvatske, zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac upozorila je da su zbog značajnog zaostajanja Europe za Amerikom, i posebno Kinom, ulaganja u inovacije i tehnologiju hitna potreba.
"Ujedno, utvrđeno je da će Europi do 2040. godine nedostajati dva milijuna radno sposobnog stanovništva. Zbog toga moramo biti konkurentniji u tehnologiji i zato je jako važno da se što bolje iskoriste sredstva koja su nam na raspolaganju iz fondova EU", kazala je Brnjac. Istaknula je europski Fond za konkurentnost koji teži čak 21 posto europskog proračuna, a sredstva su namijenjena za projekte u dekarbonizaciji, digitalnoj tranziciji, poljoprivredi, zdravstvu... "Sad se moramo umrežavati da bismo što bolje iskoristili mogućnosti da pomognemo privatnom sektoru u komercijalizaciji inovacija putem financijskih instrumenata na raspolaganju", kaže Brnjac.
Akademik Bojan Jerbić s Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju istaknuo je potrebu promjene vrednovanja znanstvenog rada.
"Vrednovanje mora imati društveni kontekst, odnosno društvo mora imati korist od primjene znanja koja dobivamo u znanstvenom radu", pojasnio je akademik. On smatra da konkurentska prednost neće biti u količini tehnologije, nego će to imati oni koji uspiju iznjedriti kvalitete koje će ljude razlikovati od tehnologije, poput savjesti, snova, mašte, svega onog što umjetna inteligencija nikad neće imati.
Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle istaknuo je da je suradnja s akademskom zajednicom za tu kompaniju nužnost. "Radimo na zajedničkim projektima, regrutiramo stručnjake, mentoriramo i utječemo na ono što se predaje na fakultetima", podsjetio je.
Luka Novosel iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU istaknuo je da je Hrvatska s 0,85 posto ulaganja u R&D došla na udio od 1,49 posto, a iako smo po ulaganjima na 21. od 27 mjesta na ljestvici EU, treba imati na umu da smo najmlađa članica Unije.
Podsjetivši na ogroman problem Europe s produktivnošću, Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca istaknula je velik značaj regulatornog rasterećenja koje od administracije traže poslodavci na razini cijele Unije.
"Iako smo više očekivali, Komisija je izašla s programom blagog rasterećenja Omnibus, koji je pak Europski parlament pred nekoliko tjedana odbio. Usto, poslodavci u Hrvatskoj imaju najveće porezno opterećenje na srednje i veće plaće", podsjetila je Weber.
Tomislav Josip Mlinarić, zagrebački prorektor za inovacije, istaknuo je da Hrvatska iz fondova ima priliku povući od 10 do 15 milijardi eura za inovacije ako izgradimo inovacijski sustav.
Ono što Sveučilište može u okviru kampusa Borongaj je izgradnja istraživačko-inovacijskih centara na koje se naslanjaju inkubacijski centri u okviru 12 strateških područja. Potom je u planu pozicioniranje tih istraživačko-inovacijskih i njima pripadajućih inkubacijskih centara u okviru ZTP-a ili ZTC-a Borongaj. Potrebno je pritom da razvoj navedenih centara podupire akademska zajednica u suradnji s partnerima iz gospodarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....