Svaki radnik lani je dao 10.382 kn za pomoć brodogradnji, željeznici, poljoprivredi

Ulaskom u Europsku uniju očekivalo se da će Hrvatska postupno smanjivati velike državne subvencije te će rasti udjel potpora od kojih korist imaju svi sektori, a ne samo odabrani. Međutim, posljednje izvješće o državnim potporama u 2018. godini iznova potvrđuje da su očekivanja bila preoptimistična i da je taj trend upravo suprotan.

Od 2013. godine, kada su iznosile oko dva posto BDP-a, ukupne potpore lani su gotovo udvostručene, na približno četiri posto BDP-a. Iznosile su 14,8 milijardi kuna, 2,3 milijarde ili 18,8 posto više nego godinu prije. Kao glavni razlog prošlogodišnjeg povećanja državnih potpora Vlada navodi protestirana jamstva za brodogradilišta u Puli i Rijeci koja su iznosila 2,5 milijardi kuna. Neovisno o tome je li se trošak prošlogodišnjih događanja u brodogradilištima mogao izbjeći ili barem smanjiti, za vlast je vjerojatno utješno to što je on jednokratne prirode.

Sporna struktura

Međutim, to svakako nije dovoljan razlog da bi se opravdalo kontinuirano pogoršanje u kretanju državnih potpora, kako u smislu njihova iznosa tako i strukture. Stoga je na sjednici Vlade, prilikom usvajanja prošlogodišnjeg izvješća o državnim potporama, ministar financija Zdravko Marić imao potrebu reći da je nastavljen kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora te da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u tzv. dobre potpore horizontalnog karaktera.

- To i je osnovni sukus ne samo ovog, nego i prethodnih izvještaja, da budemo više na tragu ciljeva koji su zacrtani u modernizaciji državnih potpora koje je pokrenula Europska komisija još 2012. godine - rekao je Marić. U izvješću o državnim potporama, koje samo niže brojke i ne zamara se previše kvalitativnim ocjenama ni usporedbom s drugim zemljama, stoji da je sektoru industrije i usluga lani dodijeljeno 8,6 milijardi kuna (58,4 posto), što je 1,4 milijarde više nego godinu prije.

Tri velika korisnika

Od toga je čak 5,3 milijarde kuna dodijeljeno posebnim sektorima, a većinu novca dobila su tri velika korisnika subvencija. Na brodogradnju je otišlo 2,5 milijardi kuna, 1,4 milijarde dodijeljeno je prometu, od čega 461 milijun Hrvatskim željeznicama, a kao i prethodnih godina, zahvaljujući redovnoj pretplati, Radiotelevizija je dobila 1,2 milijarde kuna.

Horizontalne potpore ukupno su iznosile 3,3 milijarde kuna, ali one u užem smislu, bez regionalnih potpora, iznosile su samo 2 milijarde kuna. To je neznatno manje (oko 100 milijuna kuna) nego u prethodne dvije godine. Najveći dio horizontalnih potpora, oko 1,1 milijardu kuna, otišla je na projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, znatno više nego lani, kada je tom sektoru odobreno samo 262 milijuna. Međutim, to je manji iznos nego 2016. godine, kada je tom sektoru dodijeljeno 1,4 milijarde kuna. Za istraživanje i razvoj potrošeno je 377 milijuna kuna, neznatno više nego godinu prije, a na trećem mjestu po iznosu dobivenih horizontalnih potpora je zapošljavanje sa 283 milijuna kuna, oko 100 milijuna kuna više nego godinu prije.

Lani su osjetno porasle i potpore poljoprivredi i ribarstvu, pa su dosegnule iznos od 6,1 milijardu kuna, što je 900 milijuna kuna više nego što su iznosile godinu prije, a u prethodnoj su godini povećane za oko 250 milijuna kuna.

Prije ulaska Hrvatske u EU analize su pokazale da iznos državnih potpora višestruko nadilazi njihov prosjek u ostalim zemljama. Analitičari su konstatirali kako se potpore ne smanjuju te da i dalje dominiraju sektorske subvencije, brodogradnji, željeznicama i poljoprivredi, a na štetu horizontalnih potpora.

Kako je svojedobno rekla Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije, osnovni je problem što Hrvatska i dalje podupire sektorske gubitnike, a EU horizontalne pobjednike. U jednom od radova posvećenih toj problematici navela je da je zaokret na području potpora nužno napraviti “prvenstveno u mentalnom sklopu svih građana”, u smislu izgrađivanja stava da potpore moraju svim poduzećima pružati jednaku osnovu za poslovanje, a time i šansu za uspjeh, bez favoriziranja onih poduzeća koja nemaju izgleda na tržištu.

Stavovi političara

“No, u Hrvatskoj i dalje dominira naslijeđeni sustav potpora kojima se selektivno podupiru sektori u teškoćama, na štetu onih koji generiraju proizvodnju robe i usluga visoke dodane vrijednosti ili pak razvoj novih oblika poduzetništva”, ustvrdila je. U slučaju brodogradilišta, lani se pokazalo da se stav građana ipak malo izmijenio i više nisu voljni da se novcem poreznih obveznika pokrivaju gubici državnih poduzeća.

Međutim, ulazak u Europsku uniju, čini se, nije znatnije izmijenio stavove političara. Toliko je malo učinjeno na restrukturiranju i poboljšanju načina upravljanja državnim poduzećima da je gotovo očekivano njihovo kontinuirano gomilanje gubitaka, a onda i saniranje. Ministar financija samo sa žaljenjem konstatira da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u dobre potpore horizontalnog karaktera, one koje odlaze na istraživanje i razvoj, zapošljavanje, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti