Korona nas tjera u pesimizam

Svaki drugi Hrvat očekuje puno lošiji život nego dosad

“Ne smije se ponoviti scenarij iz prošle recesije kada je Vlada vodila računa samo o sebi i javnom sektoru”
Ilustracija
 Vlado Kos / CROPIX

Izbijanje krize izazvane koronavirusom srušilo je povjerenje potrošača u Hrvatskoj. Potrošači su danas znatno pesimističniji kako u pogledu vlastite financijske situacije, tako i kada je riječ o gospodarskim izgledima zemlje u cjelini.

Pokazuju to rezultati zagrebačke agencije za istraživanje tržišta Improve, koja redovito testira puls hrvatskih potrošača. Novo istraživanje proveli su sredinom ožujka, kada je već počela kriza s koronavirusom, na uzorku od tisuću ispitanika. Podaci su u usporedbi s ranijim istraživanjima, može se reći, vrlo zabrinjavajući.

Naime, dok su u prošloj godini rezultati indeksa potrošačke i ekonomske klime bili relativno stabilni, u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježili su značajan pad. Tako je, primjerice, u prošloj godini samo 14 posto građana očekivalo da će se financijsko stanje njihovih kućanstava pogoršati, dok sada to očekuje 47 posto ispitanika, odnosno gotovo svaki drugi.

U padu je i udio građana koji vjeruju da bi, ako ostanu bez glavnog izvora prihoda, dulje mogli pokrivati životne troškove: prošle je godine 23 posto građana vjerovalo da bi, u slučaju gubitka plaće, više od šest mjeseci moglo pokrivati troškove, a sada ih je 16 posto. S druge strane, porastao je udio onih koji procjenjuju da bi mogli izdržati od jednog do tri mjeseca - njih je lani bilo 28 posto, a u prvom kvartalu ove godine 35 posto. Udio građana koji vjeruju da bi bez glavnog izvora prihoda mogli izdržati do mjesec dana nije se zasad promijenio i iznosi 30 posto.

Pesimizam je još izraženiji kada je riječ o procjeni financijskog stanja kućanstva za razdoblje od sljedećih godinu dana. Naime, dok je lani 40 posto građana vjerovalo da će im biti bolje, sada se taj udio prepolovio na 20 posto.

Hrvati su, čini se, još zabrinutiji u segmentu procjene gospodarskog stanja Hrvatske. Prošle je godine 46 posto ispitanika očekivalo pogoršavanje ekonomskog stanja u zemlji, a u prvom ovogodišnjem tromjesečju udio pesimista se gotovo udvostručio te sada iznosi 85 posto. Golema većina ispitanika, njih 84 posto, sada strahuje i da će u sljedećih 12 mjeseci doći do rasta nezaposlenosti. Sve se to, ističu u Improveu, odražava i na potrošnju građana, tako da je u prvom tromjesečju ove godine 29 posto građana očekivalo da će njihova potrošnja biti manja, dok je lani manju potrošnju očekivalo samo osam posto građana.

“Građani su pesimističniji na svim indikatorima osobnih očekivanja o vlastitoj financijskoj situaciji i ukupnoj potrošnji”, zaključuju u Improveu te dodaju kako bez rasta osobne potrošnje nema niti gospodarskog rasta.

I analitičari upozoravaju da je povjerenje potrošača ključan faktor u poticanju oporavka i gospodarskog rasta. Ne smije se, ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar, ponoviti scenarij iz prošle recesije, u kojoj je Vlada vodila računa samo o sebi i javnom sektoru, što je dodatno gušilo potrošače. Pogotovo, dodaje, ne smije uvoditi nove poreze. Sve bi to Hrvatsku dodatno gurnulo u recesiju i otežalo oporavak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 20:50