Krediti

Svaka banka svoju politiku vodi: Građani se i dalje žale na komplicirane procedure

Iako postoje razmišljanja da bi bankama trebalo jasno propisati, pa i narediti kako da postupaju, takav je pristup ipak teško provediv SVAKA BANKA SVOJU POLITIKU VODI Građani se i dalje žale na komplicirane procedure
Ilustracija
 Vojko Basic / CROPIX

Kada su s predstavnicima državnih institucija dogovarale modele pomoći građanima i tvrtkama uslijed pandemije koronavirusa, banke su inzistirale na individualnom pristupu svakom klijentu, ali vjerojatno nisu očekivale da će se i same razići kad je riječ o pojedinim uvjetima kreditiranja.

Među ostalim, to se odnosi na solemnizaciju aneksa ugovora, pri čemu je neke banke ne traže (OPT, PBZ i HPB), neke će same snositi trošak (Erste banka), a ostale to očekuju od klijenata ili još razmatraju zakonske opcije (Zagrebačka banka). Što o toj različitoj praksi u politici banaka pri realizaciji moratorija misli regulator, Hrvatska narodna banka?

Niz faktora

Njihovo postupanje, smatraju, u najvećoj mjeri ulazi u sferu “privatno-pravnog ugovornog odnosa” između banke i klijenta. Pritom objašnjavaju kako je različitost u postupanju banaka uvjetovana, između ostalog, nizom privatno-pravnih faktora: primjerice, time je li ugovor o kreditu ugovoren uz zasnivanje hipoteke, ugovaraju li klijent i banka moratorij uz produljenje roka vraćanja kredita ili bez njega, a uz uvećanje anuiteta nakon isteka moratorija, želi li banka putem solemnizacije aneksa koji sadrži ovršnu klauzulu osigurati neposrednu ovršnost prava iz aneksa, a u konačnici i o tome kako su ova pitanja inače regulirana internim pravilima banke.

Iako postoje razmišljanja da bi bankama trebalo jasno propisati, pa i narediti kako da postupaju, takav je pristup ipak teško provediv. HNB podsjeća na zakonski kontekst i da je sam ovlašten djelovati isključivo s aspekta svojih nadležnosti za nadzor nad primjenom triju zakona (ZOKI, ZPK i ZSPK).

Ipak, HNB podsjeća kako je dao svoj doprinos ujednačavanju praksi banaka prilikom realizacije moratorija tako što ih je obavijestio kako bi privremeno mogle modificirati postupanje pri reguliranju odgode plaćanja kreditnih obveza “na način da se o tome sporazumiju razmjenom obavijesti, zahtjeva, ponude i prihvata ponude, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora, kao i korištenjem nekog od oblika trajnog medija koji udovoljavaju posebnim uvjetima”, odnosno da s osnove ovakvog postupanja banke neće snositi negativne posljedice vezane uz ovlasti i nadležnosti HNB-a.

Očekivan rast loših kredita

Osim građana, na nedovoljnu kooperativnost banaka sve se više žale i tvrtke. Unatoč tome što su zahtjeve za kredite za likvidnost podnijele još prije nekoliko tjedana, ističu da ne uspijevaju dobiti ni povratnu informaciju, a kamoli sam kredit. Fina je prije dva dana i formalno pozvala tvrtke čije je poslovanje ugroženo pandemijom koronavirusa da se prijave za Vladine mjere, dostupne na jedinstvenom online portalu Mjere, a odnose se na kredite za likvidnost i radni kapital, odgodu plaćanja i reprogram kredita.

Prema uspostavljenoj jamstvenoj shemi, poslovne banke i HBOR dijele rizik tako da 50 posto odobrenog kredita jamči država, ali unatoč tome, čini se, banke temeljito procjenjuju rizičnost klijenata.

Na sličan problem nailaze i poduzeća u drugim europskim zemljama, izuzev onih u kojima država u potpunosti preuzima rizik, što samo govori da su banke vrlo oprezne i strahuju da će iduće godine biti pretrpane lošim kreditima.

Pripremajući se za velik porast kredita koji klijenti neće moći vraćati, talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, povećao je rezervacije za 900 milijuna eura. Tako je postao prva europska banka koja se odlučila za takav potez.

Bivši viceguverner vratio se u središnju banku

Damir Odak, bivši viceguverner zadužen za regulaciju i nadzor banaka, vratio se u središnju banku, dvije i pol godine nakon što je napustio tu funkciju. U HNB-u pojašnjavaju da je Odak angažiran na ugovor o radu, na određeno vrijeme od tri mjeseca. Od početka travnja do kraja lipnja bit će na poziciji višeg savjetnika u Uredu guvernera, a “obavljat će savjetničke poslove za različita pitanja iz područja djelovanja središnje banke”.

Taj povratak bivšeg viceguvernera u financijskim i analitičkim krugovima shvaća se kao nastojanje da se banke dodatno discipliniraju jer “nitko tako dobro ne poznaje njihove trikove”, ali i kao naznaku blage nesigurnosti sadašnjeg vodstva HNB-a. Za svojeg šestogodišnjeg mandata Odak je stekao prepoznatljivost po inzistiranju na visokim standardima u regulaciji poslovanja banaka, ali i svojem beskompromisnom, pa i osornom nastupu. Funkciju je napustio iz osobnih razloga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:16