Pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ponovno je odgođeno, što je izazvalo niz reakcija u političkim i ekonomskim krugovima.
Odgoda glasanja u odboru za trgovinu OECD-a odvija se baš dok se rasplamsava trgovinski sukob SAD-a s EU, nakon što je iskru zapalio američki predsjednik Donald Trump zaprijetivši da će nametnuti carine od 25 posto na uvoz iz EU, na što je Bruxelles odmah najavio protumjerama. Prve vijesti stoga su javljale kako je riječ o prvom diplomatskom udaru na Hrvatsku nove američke administracije.
No iz hrvatske Vlade poručili su kako ta odluka nema nikakve veze s američko-hrvatskim bilateralnim odnosima.
- Hrvatska je zadovoljila sve OECD-ove uvjete, odnosno usklađena je s OECD-om po pitanju trgovine. Američki partneri su zamolili da se glasanje održi u nekom drugom trenutku - poručio je državni tajnik Zdenko Lucić.
PROČITAJTE VIŠE Gordan Grlić Radman nije zabrinut: ‘Trump nema nikakvog razloga blokirati Hrvatsku‘
Bilo kako bilo, da bi Hrvatska ispunila planirani cilj ulaska u OECD do 2026., ključna će biti ocjena spremnosti najavljena u rujnu 2025., koja bi sada mogla biti odgođena. Do toga roka Vlada mora značajno ubrzati reformske procese, posebno jer su aktivnosti u proteklim mjesecima usporene zbog parlamentarnih i europskih izbora u travnju i lipnju.
Kako smo već pisali, Ministarstvo financija već je pripremilo novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu, a trenutačno su u izradi podzakonski akti koji bi trebali osigurati bolju kontrolu i učinkovitost poslovanja državnih tvrtki. Uz to, radi se na uspostavi politike plaća, definiranju strategije isplate dividendi te izradi ključnih poslovnih pokazatelja koji će omogućiti sustavno praćenje uspješnosti državnih poduzeća.
Jedan od glavnih ciljeva reforme je profesionalizacija nadzornih odbora i uprava državnih tvrtki. Ključni korak u tom procesu bit će uvođenje transparentnog postupka izbora članova nadzornih odbora putem javnih natječaja ili specijaliziranih headhunting agencija. Osim toga, predviđena je obveza uključivanja neovisnih članova u nadzorne odbore kako bi se osigurala veća odgovornost i profesionalnost u donošenju odluka.
Što članstvo u OECD-u zapravo donosi Hrvatskoj?
Ulazak u OECD donosi niz konkretnih prednosti. Povećanje kredibiliteta za strane investitore značilo bi da članstvo u OECD-u signalizira stabilnost i transparentnost, što može olakšati dolazak kapitala. Bolji uvjeti financiranja omogućili bi pristup povoljnijim zajmovima na međunarodnim tržištima, čime bi se smanjili troškovi zaduživanja. Usvajanje najboljih praksi kroz OECD standarde može unaprijediti učinkovitost javne uprave, smanjiti birokraciju i povećati konkurentnost gospodarstva. Veći međunarodni utjecaj članstva omogućio bi Hrvatskoj sudjelovanje u globalnim ekonomskim odlukama i jačanje diplomatske pozicije.
PROČITAJTE VIŠE Buru reakcija izazvala je vijest da Trump blokira Hrvatsku u važnoj organizaciji. No, čini se da stvari nisu crno bijele...
Unatoč prednostima, proces pridruživanja nosi sa sobom i određene izazove. Potrebne su duboke reforme, a Hrvatska mora provesti reforme u pravosuđu, državnoj upravi i borbi protiv korupcije, što zahtijeva političku volju i širok društveni konsenzus. Mogući je i daljnji gubitak ekonomske suverenosti jer prilagođavanje OECD pravilima može ograničiti fleksibilnost u donošenju ekonomskih politika, osobito u poreznom sustavu i subvencioniranju domaće industrije.
Troškovi članstva su također važan faktor jer OECD zahtijeva financijske doprinose i sudjelovanje u brojnim radnim skupinama, što stvara dodatne obveze za državni proračun. Nadalje, članstvo u OECD-u ne znači i gospodarski rast. Grčka je članica OECD-a, ali je svejedno prošla kroz tešku dužničku krizu. Meksiko i Turska imaju velike probleme s korupcijom i političkom nestabilnošću, unatoč tome što su članice OECD-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....