Što potez FED-a znači za nas: Država će se zaduživati skuplje, ali građanima kamate još ne bi trebale rasti

Prvi put nakon 2018. godine američke Federalne rezerve povećale su ključnu kamatnu stopu, nastojeći suzbiti inflaciju koja je u veljači dosegla 7,9 posto, najveću razinu u 40 godina.

Nakon prvog ovogodišnjeg povećanja od 0,25 postotnih bodova, istom dinamikom Fed će nastaviti i u šest preostalih sastanaka do kraja godine, te tri puta u 2023., pa bi referentna kamata trebala doseći 2,8 posto.

Uračunata očekivanja

Nove procjene govore da će inflacija u SAD-u iznositi 4,1 posto, a u prosincu 2021. to je bilo 2,7. Dok je povećala očekivanu inflaciju, američka centralna banka istodobno je snizila procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s 4 na 2,8 posto, među ostalim i zbog posljedica rata u Ukrajini. Unatoč tome, dionice na Wall Streetu su porasle jer su ulagači zadovoljni odlučnošću Feda da se pozabavi inflacijom. No, ima i zabrinutosti da bi ambicioznije povećanje kamata moglo zemlju odvesti u recesiju.

Na prošlotjednom sastanku prognoze inflacije i rast ekonomije revidirala je i Europska središnja banka, ali je zadržala kamatne stope na dosadašnjoj razini (na depozite od minus 0,5 posto i ključna kamatna stopa od nula posto) i najavila "postupnu normalizaciju monetarne politike". ESB je ponovio da će na kraju ožujka ugasiti krizni pandemijski program kupnji obveznica te da bi mogao ubrzati gašenje redovnog programa kupnji obveznica (APP) koji je na snazi više od deset godina. Tržišta vjeruju da bi to moglo biti u rujnu. Nakon završetka kupnji obveznica očekuje se i podizanje ključnih kamatnih stopa, ali analitičari vjeruju da će ono biti "odmjereno i postupno".

Što u tim novim okolnostima može očekivati hrvatsko tržište? Prema mišljenju Vedrana Šošića, glavnog ekonomista HNB-a, trenutno se ništa posebno ne bi trebalo dogoditi jer je porast referentnih stopa najavljen i očekivan, pa je u tom smislu već ukalkuliran u uvjete zaduživanja na međunarodnim financijskim tržištima. U velikoj mjeri zbog formiranja očekivanja u pogledu kretanja referentnih stopa, dodaje, od početka godine vidljiv je i porast prinosa na domaće euro-obveznice, i to s pola posto krajem prošle godine na otprilike dva posto sada.

"Povećan trošak dugoročnog zaduživanja države ne bi se još trebao početi znatnije prelijevati na kamatne stope za građane i poduzeća. Glavni čimbenici koji bi trebali kratkoročno ublažiti intenzitet prelijevanja oštrijih uvjeta financiranja su još razmjerno akomodativna monetarna politika Europske središnje banke, koja nešto sporije pristupa normalizaciji monetarne politike od Feda, kao i monetarna politika HNB-a", kaže Šošić.

Velika domaća likvidnost

Viškovi likvidnosti domaćih banaka dosežu najviše razine, gotovo 80 milijardi kuna, pa nema ni naznaka rasta depozitnih stopa koje su glavni trošak financiranja banaka. Kako dodaje Šošić, sljedeće godine očekuje se uvođenje eura, što smanjuje rizike i regulatorni trošak za banke te posljedično i intenzitet porasta kamata na domaćem tržištu. Ipak, kako normalizacija monetarne politike bude postupno odmicala, ne samo Feda nego i ESB-a, izgledno je i zaoštravanje uvjeta financiranja na domaćem tržištu, da će kamatne stope na kredite postupno rasti.